Za izvoznike slabija kuna povećala bi prihode i dobit
Čakovečka tvrtka Šestan Busch poznata je po širom svijeta po svojim vrhunskim vojnim i policijskim kacigama. S obzirom na to da 98 posto proizvodnje izvozi u 37 država, domaće tržište za tu je tvrtku praktički u drugom planu.
No, ovakvom izvozniku jedna varijabla predstavlja velik problem, a to je tečaj kune. Kako nam je kazala predstavnica čakovečke tvrtke, Snježana Mikec, tečaj kune je uvelike predstavljao nedostatak prilikom proboja na tržište.
"Naime, izvozimo u euru i dolarima i tečaj je uvijek problem", kazala je Mikec. Taj problem ne mogu anulirati ni ulaganja u modernizaciju proizvodnje i povećanje produktivnosti, dodala je Mikec. Praktički od uvođenja hrvatske valute, domaći izvoznici upozoravaju kako ih postavljena razina tečaja prema euru kojeg brani Hrvatska narodna banka (HNB) priječi u snažnijem proboju na inozemno tržište.
Za udrugu Hrvatski izvoznici dileme nema - kuna je prejaka da bi hrvatski izvoz, a u konačnici i cijelo gospodarstvo, mogli ostvariti sve svoje potencijale. Prošle godine ostvaren je izvoz robe i usluga od 25 milijardi eura što uz prosječni tečaj od 7,463 kune za euro odgovara iznosu od 186,8 milijardi kuna, ističu iz te udruge.
Međutim, dio ekonomista smatra da tečaj nije čarobni štapić koji će riješiti dobar dio problema s kojima se izvoznici suočavaju. Štoviše, promjena tečajne politike još bi više pogoršala situaciju. Kada govorimo o hrvatskom robnom izvozu, možemo zaključiti da posljednji trendovi ukazuju da se pozitivni učinci pristupanja Hrvatske u EU polako ispuhuju te da dinamika rasta izvoza slabi, ističe glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.
S druge strane, pozitivan utjecaj na trgovinu unutar eurozone nešto je izraženiji. Kako pojašnjava Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, tomu je razlog što zajednička valuta uklanja glavni problem ekonomskih rizika - rizik promjene tečaja. "Uvođenje jedne valute trebalo je dovesti do koncentracije ekonomske proizvodnje u nekoliko zemalja tog jedinstvenog područja, uključujući diversifikaciju proizvodnje na cijelom području. Zajednička valuta može smanjiti i jednu vrstu transakcijskih troškova u smislu porasta rizika od promjene tečaja kod dugoročnijih investicija. Proizvodnja se diversificira na tržištima na kojima se posluje, kupuje i prodaje i tako ekonomije u stvarnosti postaju integriranije. S druge strane, kompanije tako smanjuju promjene kod cijena proizvodnje i profita", kaže Brkić.
Sve u svemu, izgleda da će javna rasprava o hrvatskoj tečajnoj politici dobiti svoj nastavak i kada euro bude u novčanicima hrvatskih građana.
Izvor: Poslovni dnevnik