Preferencijalni aranžmani EU

10.Lipanj2013.

Izvor: www.carina.hr

Prilikom uvoza ili izvoza robu često pored ostale dokumentacije prati i dokaz o podrijetlu robe. Predmetni dokazi izdaju se za robu koja udovolji određenim propisanim pravilima podrijetla, te se za istu kod uvoza primjenjuje povlaštena (preferencijalna) stopa carine ili je ista podložna ili izuzeta od primjene određenih mjera trgovinske politike. Iz tog razloga podrijetlo robe neovisno služi li primjeni povlaštene stope carine ili izuzeću od primjene neke od mjera trgovinske politike, od izuzetnog je značaja. Ono što treba istaknuti je da EU ima zaključen čitav niz preferencijalnih sporazuma i to kako dvostranih, tako i jednostranih te će ovaj članak pokušat dati pregled svih preferencijalnih aranžmana koje EU primjenjuje uz naznake gdje se predmetni ugovori ili odluke mogu pronaći kako bi se detaljnije proučile. Ujedno treba naglasiti da je ovo trenutno stanje, a trgovinski su pregovori „živ organizam“  i kontinuirano se pregovara sa odrađenim državama, te je i sama shema ugovora podložna promjenama.

Podjela podrijetla

Općenito pravila podrijetla robe možemo podijeliti na:

• povlašteno (preferencijalno) podrijetlo i
• nepovlašteno (nepreferencijalno) podrijetlo.

Nepovlašteno podrijetlo predstavlja „ekonomsku“ nacionalnost robe tj. roba na temelju nepovlaštenog podrijetla (za razliku od povlaštenog podrijetla) ne stječe nikakav povlašteni status u vidu ukidanja ili smanjenja carine na istu, već je isto nužno za pravilnu primjenu mnogih mjera ekonomske politike kao npr.: antidampinških i  kompenzacijskih carina; uvoznih i izvoznih kvota za određene zemlje; embarga i drugih zabrana ili ograničenja kojima su pogođene pojedine zemlje; izvoznih poticaja i dr. Ujedno se koristi i u svrhu vanjskotrgovinske statistike. Kao dokaz nepovlaštenog podrijetla robe izdaje se uvjerenje o podrijetlu koju uobičajeno izdaju trgovinske ili gospodarske komore zemlje izvoznice. 

Kod nepovlaštenih pravila podrijetla proizvodi mogu steći podrijetlo na jedan od dva načina i to ovisno da li je roba:

• u cijelosti dobivena u zemlji ili
• u slučajevima gdje se roba proizvodi u dvije ili više zemalja, smatra se da potječe iz zemlje u kojoj je prošla "posljednju bitnu gospodarski opravdanu obradu ili preradu u tvrtci opremljenoj u tu svrhu, a što dovodi do novih proizvoda ili predstavlja bitnu fazu proizvodnje".

Kod određene robe kao npr. tekstila postoje određena dodatna pravila i tumačenja koja propisuju obradu.

Treba istaknuti da kao dio višestranih trgovinskih pregovora u okviru GATT-a postoji intencija usklađivanja pravila o nepovlaštenom podrijetlu unutar Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i isto je i dalje u tijeku.

EU nepovlaštena pravila propisana su člancima 22. do 26. Carinskog zakonika Zajednice (Uredba Vijeća 2913/92)  i člancima 35. do 65., te Prilozima 9. do 11. Uredbe za provedbu carinskog zakonika Zajednice (Uredba Komisije 2454/93).

Povlaštena pravila, za razliku od nepovlaštenih, često su stroža tj. da bi roba stekla podrijetlo nužno je da ista zadovolji strože kriterije. Najčešće su propisana protokolima o podrijetlu koji su sastavni dijelovi ugovora o slobodnoj trgovini ili autonomnim mjerama (npr. GSP podrijetlo - članci 66. do 97. w i prilozi 13. a) do 13. d), te 16. do 19. i 21. Uredbe za provedbu carinskog zakonika Zajednice (Uredba Komisije 2454/93). Istim se osigurava da se samo za one robe koja su stekle podrijetlo u jednoj od zemlji ugovornica primjenjuje povlaštena stopa carine pri uvozu u drugu članicu ugovornicu.

Primjena povlaštene stope najčešće je ugovorena dvostrano, međutim EU poznaje i autonomnu primjenu preferencijala sa pojedinom državama ili grupama država uz jednostranu primjenu povlaštene stope carine,  a sve s ciljem podupiranja razvoja određenih područja ili regija .

Prilikom uvoza robe u EU može se primijeniti povlaštena stopa carine po tri različita osnova i to temeljem:

• ugovora o slobodnoj trgovini i protokola o podrijetlu (između dviju ili više zemalja)
• autonomnih (jednostrani) preferencijala koje EU daje robi podrijetlom iz manje razvijenih zemlja prilikom uvoza u EU
• carinske unije.

Dok je Ugovorima o slobodnoj trgovini i autonomnim aranžmanima predviđena primjena povlaštene stope carine za robu koja je stekla povlašteno podrijetlo u određenoj zemlji ili grupi zemalja i prati je pravovaljani dokaz o podrijetlu robe, za robu će se u okviru carinske unije primijeniti povlašteni uvoz za robu koja je u tim zemljama puštena u slobodan promet i to temeljem statusa „robe puštene u slobodan promet“ , a ne temeljem statusa robe s podrijetlom. Međutim, treba istaknuti da se za robu koja se uvozi u okviru carinske unije primjenjuju sve mjere trgovinske politike

Pored činjenice da je EU ujedno i carinska unija,  EU ima zaključenu carinsku uniju i sa Turskom i to za industrijske proizvode i prerađene industrijske proizvode (osim ugljena i čelika), San Marinom za svu robu osim ugljena i čelika i Andorom za robu iz poglavlja 25-97 Carinske tarife[1].

Ujedno, carinskom unijom nisu predviđeni svi proizvodi, ali isti onda mogu imati povlašteni tretman temeljem podrijetla. Tako npr. poljoprivredni proizvodi iz Turske i Andore nisu uključeni u carinsku uniju ali mogu se uvoziti u EU uz primjenu povlaštene stope ukoliko robu prati dokaz o povlaštenom podrijetlu.

 

 Stjecanje podrijetla

Općenito smatra se da su proizvodi sa podrijetlom ako su:

• u cijelosti  dobiveni
• dostatno obrađeni ili prerađeni proizvodi (uz ispunjenje uvjeta iz Liste prerade ili obrade)
• kumulacija podrijetla

Pored samog načina stjecanja povlaštenog podrijetla svaki pojedinačni ugovor propisuje i slijedeće temeljne odredbe i to: nedostatni postupci prerade ili obrade, opće pravilo tolerancije, zabranu povrata carine (no drawback), načelo teritorijalnosti, pravilo o izravnom prijevozu, dokaze o podrijetlu, mogućnost dodjeljivanja statusa ovlaštenih izvoznika i dr.

Treba istaknuti da svaki protokol o podrijetlu ili neka drugi pravna osnova kojim su propisana pravila podrijetla ima neke svoje specifičnosti i nužno je prilikom utvrđivanja podrijetla proučiti konkretan protokol.

Kako je cilj ovog članka prenijeti čitateljima samo presjek svih ugovora koje EU primjenjuje, a s ciljem primjene povlaštene stope carine, nećemo ulaziti u same specifičnosti pojedinih ugovora već kroz pozivanje na službeni list EU (Official Jurnal - OJ) gdje su objavljeni određeni protokoli upućivati i na detaljnije proučavanje konkretnih ugovora.