Vinar Krauthaker izvozi od Rusije do Brazila i otkriva tajnu uspjeha
U profesionalnom životu Vlade Krauthakera ukupno je 40 berbi grožđa, od čega je gotovo polovica odrađena u vlastitu vinogradu. U vinogradarski i vinarski posao odlučio je krenuti je 1992.
Počeo je s hektarom svojih nasada vinove loze i četiri u kooperaciji, da bi danas posjedovao 40 hektara vlastitih vinograda i gotovo duplo više, 75 u kooperaciji.
Ovisno o godini, u vinariju kapaciteta preko milijun litara sprema se između 500.000 i 650.000 novih litara Dionizijeve kapljice uzgojene i odnjegovane na južnim obroncima Krndije, u vinogorju Kutjevo.
U podrumu se uvijek računa da jedna berba bude u njemu, jedna u vinogradu, a jedna koja se prodaje, objašnjava formulu poslovanja u vinarskom biznisu Vlado Krauthaker.
U poslovanju nemamo problema. Broj prodanih boca nam se povećava kao i prihod, pa je i bruto rezultat takav. Za sada još uvijek povećamo broj boca, kaže vinar Krauthaker.
Kapacitete podruma za sada ne planira povećavati, nego korigirati stvari na terenu, odnosno vinogradu kod određenih sorta grožđa te smanjivati broj hektara u kooperaciji u korist vlastitih zbog kvalitetnije kontrole, a u pojedinim godinama i mogućnosti zelene berbe. U ovom podrumu njeguju se i dozrijevaju vina svih berbi, od kasne do izborne prosušenih bobica.
Vina Krauthaker izvoze se u 16 zemalja svijeta, od Brazila, SAD-a, Kanade i Australije do Rusije, zemalja nekadašnje Jugoslavije te Francuske, Velike Britanije, Poljske, Češke, Austrije, Njemačke i Švicarske. Među njima je najzastupljenija graševina koja je istovremeno i najzastupljenija hrvatska sorta te najprodavanije vino u izvozu.
Graševina čini 26 posto hrvatske proizvodnje vina, a potom slijede malvazija i plavac. Relacije oko izvoznih cijena graševine te nekih drugih slavonskih sorta ovise o proizvođaču i kreću se od tri do čak deset eura po boci, tumači vlasnik tvrtke Krauthaker vinogradarstva i podrumarstva.
U posljednje tri godine, dodaje ovaj dugogodišnji vinar i vinogradar, povećava se izvoz vina. Smatra kako prostora za to ima, a za kvalitetniji izvoz potrebno se udružiti.
Očekujem kako ćemo se organizirati unutar države na toj razini i kvalitetnije nastupati na potencijalnim tržištima u trećim zemljama, ukazuje on.
U izvozu trenutačno završava oko 20 posto vina s etiketom Krauthaker, ali se ovaj Kutjevčanin nada njegovu povećanju. Teško mu je procijeniti koliko bi ono moglo biti.
Možda ćemo se orijentirati na određena tržišta više jer nam je to lakše pratiti u financijskom smislu, ali i fizički, kalkulira Krauthaker.
Na pojedinim tržištima gdje se toči njegova vinska kapljica, poput Brazila i Rusije dogodile su se značajne valutne promjene zbog čega ima dosta problema, kako kaže, pa je i prodaja otežana jer je cijena porasla.
Mislim kako svi vinari moraju shvatiti jedan problem, a to je da u svijetu postoje zemlje koje proizvode odlična vina koja se prodaju na svim tržištima, a u krajnjem slučaju, dolaze i na naše, hrvatsko sa sve nižim cijenama. Stoga se moramo uhvatiti u koštac s troškovima u vlastitim tvrtkama te tu pokušati napraviti određene rezove i tako konkurirati svim vinima koja se danas nude jer je svijet postao jedno tržište gdje nema velikih razlika, kaže.
Na domaćem tržištu, detektira on, vinari imaju problema s naplatom i kvalitetnom distribucijom. Kako bi si to olakšali, slavonski vinari okupljaju se oko Graševine Croatice radi zajedničkih nastupa i distribucije. Na državnoj razini surađuju pri udruženju vinarstva u HGK gdje pokušavaju u novi Zakon o vinima uvrstiti i stavku o nacionalnim markicama što bi povećalo kvalitetu proizvoda.
U smislu postizanja veće konkurentnosti hrvatskih vina na inozemnim tržištima, hrvatski vinari očekuju pomoć relevantnih državnih institucija prilikom smanjivanja troškova proizvodnje koji su uzrokovani visokim troškovima države.
Izvor: T-portal