Velika prilika za hrvatsku vojnu industriju: 'Na mnogim sastancima u EU pitaju kako nam je to uspjelo'
ŠESTAN BUSCH kaciga/ Goran Basarac
Goran Basarac kao predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije u osnivanju Europskog obrambenog fonda (EDF) vidi veliku priliku za hrvatsku vojnu industriju. Ta industrija, naime, ne može živjeti isključivo od nabava MORH-a, a najveće tvrtke izvoze više od 95 posto svoje proizvodnje. Kako nitko u svijetu neće kupiti oružje i opremu koje ne koristi ni zemlja u kojoj se proizvode, uključenost MORH-a i MUP-a je presudna. Basarac je siguran da bi se Hrvatska u fondu od oko 8 milijardi eura mogla pozicionirati kao lider u nekoliko niša.
Nakon razgovora klastera i MORH-a, kakvim procjenjujete šanse da se Hrvatska uključi u korištenje EDF-a?
Posljednje informacije iz EU govore nam da bi 2,6 milijardi eura išlo na zajedničke istraživačke projekte, a 5,3 milijarde na suradničke projekte za razvoj obrambenih sposobnosti, ali koje se temelje na rezultatima prethodnih ulaganja u istraživanje i razvoj. Hrvatska obrambena industrija ima potencijale i tvrdim da imamo šanse u ovom novom instrumentu EU. Naša obrambena industrija jako je senzibilizirana i upoznata s korištenjem ESIF fondova, pogotovo onih za istraživanje i razvoj. Mi smo čak i prva članica EU koja je uspjela putem dozvoljenog okvira korištenja ESIF-a koristiti sredstva za potrebe razvoja proizvoda za obranu i sigurnost. Već smo ugovorili više od 500 milijuna kuna ESIF sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020. za projekte kojima su nositelji upravo perjanice hrvatske obrambene industrije, ali i neki novi igrači za koje će se tek saznati.
Koji su to igrači?
ŠESTAN-BUSCH; razvoj multifunkcionalne zaštitne kacige, DOK-ING; razvoj platformi za CBRN djelovanje i antiterorističke jedinice, AUDIO VIDEO TREND – razvoj novog prototipa termovizijske kamere, UTILIS – Cyber conflict simulator, ČATEKS – nova kamuflažna šara/dizajn i sl. Europski obrambeni fond nova je vrsta programa. Kompleksan je i zahtjevan, nalaže i inzistira na suradnji, ne samo između tvrtki i između različitih država članica nego i između ministarstava obrane. U Klasteru smo već počeli s identifikacijom projektnih ideja za prijavu na EDF i predlaganje MORH-u. Ugodno smo iznenađeni suradnjom s MORH-om i ministrom Banožićem, koji razumije zahtjevnost i korake u pripremi EU sufinanciranih sredstava. Pogotovo nas raduje činjenica i da će MORH uskoro prezentirati novi Dugoročni plan razvoja OSRH (DPR), koji će dati određene okvire i nama kao industriji za pripremu projekata i pronalaženje niša kojima bismo mogli targetirati EDF.
Dakle, neke hrvatske tvrtke i prije osnivanja Fonda uspjele su “sjesti” na novac iz Bruxellesa za obrambene namjene?
Da, malo se o tome govorilo i malo je medijski pokriveno, a RH ima područje u kojem je lider za cijeli EU – Područje ulaganja u proizvode i tehnologije “dvojne namjene” ili DUAL-USE. Na mnogim sastancima u EU nekad me pitaju kako nam je to uspjelo. Bilo je teško, ali zajedništvom i objedinjavanjem sektora u okvire klastera obrambene industrije dokazali smo EU da je to moguće, unatoč mnogim birokratskim zaprekama. Npr., tvrtka ŠESTAN-BUSCH, iz koje dolazim, pri završetku je razvoja prototipa multifunkcionalne zaštitne kacige, ali i razvoja nove zaštitne polumaske. Time ulazimo u područje civilne sigurnosti i zaštite. Širimo program i interes nam je ne ovisiti toliko o kupcima iz vojske. Novi proizvod koji razvijamo daje nam širinu i nove opcije za zaradu. Drugi je zanimljiv primjer ČATEKS – razvoj novih kamuflaža i tkanina, gdje možemo razvijati konkurentnost u branši kao što je tekstil, za koji mnogi smatraju da nema perspektivu i konkurentnost.
Koje od hrvatskih tvrtki imaju šansu pristupiti Europskom fondu za obranu i s kojim projektima? U Klasteru smo proveli krug objedinjavanja određenih projektnih prijedloga i ideja. Zasad on nije profesionaliziran, ali tvrtke nas prepoznaju kao mjesto podrške i kvalitetnih sadržaja. Za šansu u EU obrambenom fondu imaju prilike svi, ali prvo moramo vidjeti dugoročno usmjerenje MORH-a i OSRH, a koje će se dobiti u sklopu novog DPR-a. Inače, regulativa budućeg fonda EDF (znači postoci sufinanciranja, prihvatljivost prijavitelja, kriteriji za ocjenjivanje, teme financiranja i sl.) još se pregovara. Očekuje se da će i to biti gotovo krajem ožujka 2021. To će dati okvire i jasan odgovor hoće li i koliko će to biti zanimljivo hrvatskoj obrambenoj industriji. Mi u RH imamo dva zanimljiva područja u kojima bismo mogli konkurirati. Na području borbene inženjerije i robotike priču kao sistem integrator može predvoditi DOK-ING. Mislim da se s konceptom napredne borbene robotike prirodno nameće kao hrvatski lider za prijavu na EDF. Drugo je područje inovativnih rješenja za vojnika 22. stoljeća ili EU vojnika budućnosti. Tu imamo puno prilika za cijelu našu obrambenu industriju. Tu se izdvaja i projekt razvoja borbene kacige povećane stvarnosti s uključivanjem funkcionalnosti umjetne inteligencije. Dosad nijedan proizvođač na razini EU nije ušao u razvoj te vrste proizvoda, a u SAD-u se forsira jedan takav razvojni program. Tvrtka ŠESTAN-BUSCH, kao vodeći proizvođač borbenih kaciga u RH, ali i globalno, počela je pripreme. Fenomenalno bi zvučalo da RH ulazi u trku dizajniranja i razvoja nove generacije borbene kacige za budućeg EU vojnika!
Postoje li već planovi za udruživanje oko tih projekata, jer temelj sudjelovanja je zajedništvo minimalno triju proizvođača iz različitih zemalja?
Planovi postoje, ali i već donekle definirani konzorciji. Moramo znati što nam je dugoročno strateško usmjerenje pa da identificiramo gdje bi nas neko područje moglo unaprijediti u okviru onoga što već radimo. Ne možemo konkurirati s proizvodnjom borbenog aviona, ali u području izrade kacige, jurišne puške ili robotske UGV platforme – e tu možemo jako dobro konkurirati... Klaster je već povezan sa sličnim industrijskim udruženjima ili kanalima na razini EU. Tu je već stvorena ENDR (European Network od defence related Regions), čiji je klaster član – jedini iz RH. U klasteru me to zanima – biti prvi i stvarati trendove, a ne slijediti ih.
Izvor: www.vecernji.hr