Rast izvoza usluga - molim vas dvije kile pameti
Rast izvoza
U svim mogućim analizama koje se odnose na izvoz uglavnom se sva pozornost usmjerava na robni izvoz te se njega uvijek pomnije analizira, dok hrvatski izvoz usluga nekako uvijek ostane po strani, pa ga stoga često ekonomisti i nazivaju nevidljivom razmjenom ili nevidljivim izvozom.
Usluge izravno čine 23 posto svjetske trgovine, a čine i 45 posto ukupne dodane vrijednosti u svjetskom izvozu, pokazuju to podaci TradeMapa. U ukupnoj strukturi izvoza robe u Hrvatskoj razmjerno je malo izvoza srednjetehnoloških i visokotehnoloških proizvoda, a prema pokazateljima izvoza znanjem intenzivnih usluga Hrvatska je na začelju Europske unije. U Hrvatskoj je u posljednjih deset godina udio izvoza robe u BDP-u porastao za sedam postotnih bodova, dok je udio izvoza usluga porastao za šest postotnih bodova.
“Izvoz nam raste primarno stoga što raste izvozna orijentiranost domaćega gospodarstva, što znači da se sve veći dio proizvodnje usmjerava na inozemna tržišta. Razloga za to je mnogo, a neki od najvažnijih su relativno malo domaće tržište te sve veći konkurencijski pritisak na domaćem tržištu. S druge pak strane, inozemna se tržišta sve više liberaliziraju i otvaraju te je im je olakšan pristup”, ističe znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb Goran Buturac, koji napominje kako se, nakon ulaska Hrvatske u EU, hrvatski izvoz sve više dinamizira, obuhvaća sve veći raspon proizvoda i većinom je usmjeren upravo na tržište Europske unije, no i dalje pokazuje zaostajanje u tehnološkoj složenosti izvoznih proizvoda.
S druge strane, u Hrvatskoj se izvozni prihod od izvoza usluga većinski ostvaruje putovanjima, odnosno u turizmu, zatim slijede usluge prijevoza, no iz godine u godinu raste i izvoz računalnih usluga, usluga oglašavanja i istraživanja tržišta, usluga istraživanja i razvoja, usluga upravljanja i savjetovanja te izvoz tehničkih i poslovnih usluga.
Podaci koje prikuplja Hrvatska narodna banka, kad je riječ o prihodima od razmjena usluga s inozemstvom za potrebe sastavljanja platne bilance, govore kako su lani ukupni prihodi od izvoza usluga bili 13,8 milijardi eura.
Lani se hrvatskih usluga najviše izvezlo u Njemačku, i to više od 2,5 milijardi eura, zatim slijede Italija i Austrija te se na četvrtome mjestu s više od milijarde eura prihoda smjestila Velika Britanija. Od 2013. do kraja 2017., prema podacima središnje banke, izvoz usluga rastao je s 8,7 na 13,8 milijardi eura.
Izvor: Privredni vjesnik