Radom na kvaliteti dalmatinskih sorti očekuje se i jačanje izvozne pozicije
Dalmacijavino bila je jedna od najvećih domaćih vinarija i slovila kao važan igrač na tržištu početkom 1990-ih. Danas, tri godine nakon što je obitelj Zadro počela voditi poslovanje i uvoditi promjene, vinskoj proizvodnji u Dalmacijavina vraćaju nekadašnji status i slavu. Zaposlili su nove članove tima, u planu su velike investicije, a radom na kvaliteti dalmatinskih sorti očekuju i jačanje svoje izvozne pozicije.
"Prihodi su nam prošle godine rasli 48 posto u odnosu na 2017. I ove godine nastavljamo s ulaganjima", kaže Ivan Kuštra, direktor financija i član uprave Dalmacijavina. Ulaganja će biti usmjerena na vinariju u Drnišu i 200 hektara vinograda koje imaju u koncesiji. Kako otkriva Kuštra, planiraju ukupno uložiti 49 milijuna kuna, a prijavili su se na natječaj vinske omotnice i tu očekuju 22 milijuna kuna.
U planu nam je nadogradnja vinarije te sadnja i promjena sorti. Iako će to isprva utjecati na količine koje trenutno proizvode, gledamo i planiraju dugoročno.
"U ekipiranju tima stigla je i Kristina Pinkert koja ima iskustva iz svog obiteljskog vinskog biznisa te će kod nas voditi vinariju, a promijenili smo i prodajni tim u kojem je kompletno novi kadar. Proizvodnja kakvoj mi težimo zahtjeva veće iskustvo i znanje, a samo ćemo kvalitetom moći osigurati tržištu poziciju", kaže Kuštra. U HoReCa sektoru prisutni su po cijeloj obali, a s vinima planiraju osvajati i unutrašnjost Hrvatske. Kuštra se pohvalio kako na tržištu Crne Gore i BiH ostvaruju dobre izvozne rezultate. Vraćaju se na nekad za njih ključna tržišta Austrije i Njemačke, a izvoze čak i u Kinu te jaka alkoholna pića u SAD.
"Prošle smo godine ostvarili 6,5 milijuna kuna od izvoza što je 12 posto od ukupne proizvodnje čitavog asortimana Dalmacijavina. SAD, Velika Britanija i Irska su tržišta na koja ciljamo u budućnosti s našom paletom vina. S novim ulaganjima bit će i novih zapošljavanja što je velik izazov za nas jer Drniš pomalo odumire, pa ćemo morati povlačiti ljude iz Šibenika i ostalih većih gradova. Ipak vjerujem da i mi možemo pomoći u revitalizaciji tog kraja", poručuje Kuštra.
"Potencijal kakav na kontinentu ima frankovka, takav ima i plavina, nažalost tom sortom se malo ljudi ozbiljno pozabavilo, a ja to planiram promijeniti", otkrila nam je Kristina Pinkert.
Napominje kako godišnju proizvodnju od 800.000 do milijun litara ne planiraju znatno povećavati već raditi na kvaliteti. Igor Radmanović, supervizor regije, tvrdi kako i u ugostiteljskom sektoru idu u pozitivnom smjeru to više jer su kompletirali paletu kvalitetnih bijelih i crnih vina.
Izvor: Poslovni dnevnik