Održan Azerbajdžansko–hrvatski gospodarski forum
Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u ponedjeljak je za službenog posjeta Azerbajdžanu otvorila hrvatsko veleposlanstvo u Bakuu i gospodarski forum, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP).
Teme razgovora hrvatske šefice diplomacije s njezinim domaćinom Elmarom Mammadyarovim bile su aktualna globalna i regionalna pitanjima i suradnja u multilateralnim organizacijama, energetska sigurnost, Brexit i pripreme za hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije.
Pejčinović Burić se susrela i s predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Aliyevim te s predsjednikom vlade Novruzom Mammadovim, dodaje se u priopćenju. Razgovarali su o jačanju gospodarske suradnje uoči održavanja drugog sastanka Zajedničkog povjerenstva za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Azerbajdžana u sklopu kojeg će se organizirati i poslovni forum.
S predsjednikom parlamenta Azerbajdžana Ogtayem Asadovim i voditeljem azerbajdžanskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Samadom Seyidovim također su razmotrene bilateralne i multilateralne teme od obostranog interesa, s posebnim naglaskom na daljnje jačanje parlamentarne suradnje.
Pejčinović Burić je otvorila Azerbajdžansko–hrvatski gospodarski forum koji je u organizaciji HGK i AzPromo-a okupio više od 80 gospodarstvenika. Tom prigodom otvorena je i izložba „Hrvatska – bljesak raznolikosti“ hrvatskih fotografa Maria Romulića i Dražena Stojčića.
Glavno bogatstvo Azerbajdžana leži u bogatim rezervama nafte, prirodnog plina i velikom poljoprivrednom potencijalu na koji pozitivan utjecaj imaju povoljni klimatski uvjeti.
Na gospodarskom forumu sudjelovale su tvrtke Atir, Enigma Aviation Travel, GEO-TEO, IND-EKO, Končar, Podravka, Tehno Filter, Potestas, Telecor i Velox.
Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Azerbajdžana u 2018. iznosila je 407 milijuna dolara što je porast od 62 posto u odnosu na 2017. Izvoz je u 2018. iznosio 980 tisuća dolara, što je rast od 25 posto, dok je uvoz iznosio 406 milijuna dolara, što je rast od 62 posto.
Iako je riječ o velikom povećanju, robna razmjena je daleko ispod potencijala, smatra potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš, dodajući kako su dosadašnji forumi pokazali da postoji interes poduzetnika u jačanju suradnje u mnogim poljima, od kemijske industrije i energetike do poljoprivrede, IT sektora i infrastrukture.
S obzirom da se gospodarski razvoj Azerbajdžana može ponajviše pripisati velikom i rastućem izvozu nafte i plina u tome svoju priliku vidi hrvatska tvrtka IND-EKO. Njezini su izvozni aduti oprema za čišćenje spremnika nafte bez ulaska ljudi, zatim proizvodi za vodno-komunalnu infrastrukturu te znanje i tehnologija u sanaciji zagađenih područja i gospodarenju otpadom.
Tvrtka Tehno filter bavi se projektiranjem, proizvodnjom i montažom sustava za aspiraciju prašine u raznim granama industrije, a iskorak na azerbajdžansko tržište dio je plana jačanja kapaciteta i prisutnosti na tržištima izvan EU.
Na gospodarskom forumu sudjelovala je i tvrtka Atir, koja se bavi proizvodnjom eksplozivnim tvari za civilnu i vojnu uporabu. Do sada su njihovi proizvodi bili prisutni na Bliskom Istoku i u Africi, a želja im je proširiti se na tržišta Azije i Europe. Stoga su u povećanje proizvodnje u protekle dvije godine uložili oko 5 milijuna kuna.
Izvor: HINA