Lijekova izvezeno 50 posto više, a 60 posto ojačao je i izvoz u SAD
Farmaceutska industrija u prvih je deset mjeseci 2016. povećala vrijednost izvezene robe za čak 50 posto.
U odnosu na godinu prije to znači povećanje za čak 1,7 milijardi, na više od 5,1 milijardu kuna. Među djelatnostima koje su dale najveći doprinos povećanju izvoza bili su i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda s rastom za oko 960 milijuna kuna ili 20 posto, prehrambeni proizvodi s povećanjem za 900 milijuna ili 15 posto, te električna oprema koje je izvezeno 18 posto ili oko 800 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prethodne godine. Kako su neke od izvozno značajnih djelatnosti lani zabilježile osjetan pad, ukupno je do kraja listopada izvoz povećan za 2,3 milijarde kuna, na 74,7 milijardi.
U međugodišnjim usporedbama najviše je pala vrijednost izvoza naftnih proizvoda; ostvarenih četiri milijarde kuna čak je 1,4 milijarde kuna manje nego godinu prije. A dok se u tom sektoru smanjenje najčešće pripisuje utjecaju cijena, kod izvoza tzv. ostalih prijevoznih sredstava padovi i skokovi dio su uobičajenih oscilacija vezanih ponajprije uz isporuke brodova. To je i objašnjenje zbog čega je u toj djelatnosti do kraja listopada zabilježen pad za čak milijardu kuna odnosno za više od 34 posto. Usporedno s rastom izvoza od 3,2 posto, razmjerno nisku dinamiku rasta u 10 lanjskih mjeseci imao je i robni uvoz koji je povećan 3,1 posto, na 121,4 milijarde kuna.
U eurskom su iskazu, zbog utjecaja tečaja, postotna povećanja bila nešto veća, 4,3 posto (izvoz) i 4,2 posto (uvoz). No, kako je 'baza' na strani uvoza daleko veća, u apsolutnim iznosima vrijednost uvoza porasla je znatno više nego izvoza (3,7 prema 2,3 milijarde) pa je i deficit vanjskotrgovinske razmjene povećan, i to za 1,4 milijarde kuna. Ipak, valja primijetiti da je u listopadu zabilježena najveća pokrivenost uvoza izvozom, čak 69,5 posto.Promatrano geografski, uz već tradicionalno najznačajnije vanjskotrgovinske partnere Hrvatske, a to su ponajprije članice EU, analitičari HGK ističu kako su se lani stopama rasta izvoza istaknule neke udaljenije destinacije, poput SAD-a, Saudijske Arabije, Katara, Republike Koreje.
"To pokazuje da se izvoznici nisu koncentrirali samo na zajedničko tržište EU, ističu. Tako je, primjerice, vrijednost izvoza u SAD porasla čak 60 posto, na 2,6 milijardi kuna, a u zemlje OPEC-a više od 27 posto, na dvije milijarde. Približno toliki postotni rast bilježi se i prema Turskoj, dok je izvoz u zemlje CEFTE blago smanjen. Zanimljivo je primijetiti i da se razmjerno visok postotni rast bilježi i u izvozu u neke od europske zemlje koje su česta odredišta iseljavanja iz Hrvatske - primjerice, u Irsku 68 posto, a u Švedsku 79 posto.
Izvor: Poslovni dnevnik