Imamo sve veći manjak u vanjskoj trgovini, Njemačka nam više nije glavni partner, a izvoz u Rusiju raste
Hrvatski robni izvoz u prvih deset mjeseci ove godine porastao je za 33,4 posto, na 149 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 50,4 posto, dostigavši 261,3 milijarde kuna.
U uvjetima pojačanog rasta uvoza vanjskotrgovinski manjak produbljuje se iz mjeseca u mjesec te je krajem listopada dosegnuo 112,2 milijarde kuna, što je gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju lani.
a usporedbu, u cijeloj 2021. vanjskotrgovinski manjak iznosio je 69,1 milijardu kuna. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih deset mjeseci 2021. iznosila je 64,3 posto, a ove godine pala je na 57 posto.
Golem rast deficita najvećim je dijelom posljedica povećanih cijena energenata, o čemu svjedoči snažan skok robnog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a, za čak 93,7 posto, na 78,7 milijardi kuna.
S druge strane robna razmjena sa zemljama članicama EU-e bilježi uravnotežen rast izvoza i uvoza. U prvih deset mjeseci u zemlje članice EU-a izvezeno je roba u vrijednosti od 102,2 milijarde kuna ili 34,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 37,2 posto, na 182,6 milijardi kuna.
Izvozni rezultati poboljšani su u trećem tromjesečju, a najbolji rezultat ostvaren je u rujnu, kada je izvoz dosegnuo 18,7 milijardi kuna. Najveći doprinos rastu izvoza dolazi iz energetskog sektora, ali su energenti imali znatno veći utjecaj na rast uvoza. Tako je, pod utjecajem rasta cijena energenata, izvoz goriva u prvih devet mjeseci porastao za 130 posto (s 11 na 25,4 milijarde kuna), a uvoz je istovremeno skočio za 213 posto (s 19 na 59,6 milijardi kuna). Tako se devetomjesečni deficit u razmjeni goriva popeo sa osam na 34,2 milijarde kuna.
U prerađivačkoj industriji podbacila je proizvodnja ostalih prijevoznih sredstva. Industrija koja obuhvaća brodogradnju i proizvodnju tračničkih vozila bilježi pad izvoza od 6,2 posto, na tri milijarde kuna. U segmentu u kojem smo redovito ostvarivali suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvih devet mjeseci zabilježen je deficit s obzirom na to da je uvoz povećan za čak 78,4 posto, na 3,5 milijardi kuna.
Negativan utjecaj na bilancu robne razmjene imala je i trgovina farmaceutskim proizvodima. Dok je izvoz porastao za tri posto, na šest milijardi kuna, uvoz je porastao za 5,5 posto, na 9,8 milijardi kuna.
Tradicionalno najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i dalje su Njemačka, Italija i Slovenija, u koje plasiramo 51,3 posto roba namijenjenih europskom tržištu te iz kojih uvozimo 51,6 posto roba s tržišta EU-a.
Pritom je najveći napredak ostvaren u razmjeni sa Slovenijom, s kojom bilježimo rast izvoza od 44,4 posto, na 15,2 milijarde kuna. Istovremeno, vrijednost uvoza povećana je za 48,9 posto, dosegnuvši 25,1 milijardu kuna.
Zahvaljujući skoku uvoza od 63,2 posto, na 30,6 milijardi kuna, Italija je preskočila Njemačku i postala naš najveći inozemni partner. S Italijom ujedno imamo najveći trgovinski deficit te je u prvih devet mjeseci dosegnuo 14 milijardi kuna.
U ovoj godini nastavljen je snažan rast trgovine s Mađarskom, čime se približila najvećim trgovinskim partnerima. No zahvaljujući snažnijem rastu izvoza (+84 posto, na 14,4 milijarde kuna), s Mađarskom imamo znatno manji vanjskotrgovinski deficit (3 milijarde kuna) nego s ostalim vodećim partnerima.
Izvan Europske unije najvažniji partneri su nam Bosna i Hercegovina i Srbija. Izvoz na tržište BiH, s kojom bilježimo veliki suficit, povećan je za 61,1 posto, na 13,8 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 52 posto, na osam milijardi kuna.
Izvoz u Srbiju, drugo najvažnije izvozno tržište izvan EU-a, povećan je za 64,2 posto, na 7,2 milijarde kuna, dok je uvoz skočio za čak 98 posto, dosegavši 8,3 milijarde kuna.
Zanimljivo je to da robna razmjena s Rusijom bilježi rast unatoč uvedenim sankcijama. Izvoz je porastao za 2,4 posto, na 962 milijuna kuna, a uvoz za 23,8 posto, na 3,2 milijarde kuna.
Snažan rast robnog deficita, koji je u prvih deset mjeseci iznosio 112,2 milijarde kuna (14,9 milijardi eura), negativno je utjecao na platnu bilancu, no učinak tog pogoršanja na ukupan saldo tekućeg i kapitalnog računa najvećim je dijelom ublažen iznimno dobrim rezultatima ostvarenima u turističkoj djelatnosti.
Prema procjenama Hrvatske narodne banke, prihodi od turizma ove godine mogli bi dosegnuti 11,3 milijarde eura. To je sedam posto više u usporedbi s do sada rekordnom 2019. godinom.
Izvor: www.tportal.hr