HIZ newsletter izvoznik br. 236

Vijesti

Prehrambena, farmaceutska, kemijska i IT industrija prilike za suradnju s Katarom

Nove prilike za jačanje suradnje hrvatskih tvrtki s onima iz Katara su u području farmaceutske, prehrambene i kemijske industrije, zatim IT-a, inženjerstva te u transferu znanja, izvijestili su u ponedjeljak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

U nedjelju je održan gospodarski forumu u Dohi na kojem je potpisan memorandum o razumijevanju između HGK i Komore Katar, kao značajan korak za daljnje jačanje gospodarskih odnosa, za uspostavljanje snažnije institucionalne potpore i kao poticaj za još bolju suradnju tvrtki.

HKG u priopćenju navodi kako je više od 20 hrvatskih tvrtki posjetilo Katar u sklopu gospodarske delegacije HGK-a, koja je organizirana kao dio posjeta ministra gospodarstva Ante Šušnjara i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana.

Cilj je bio uspostaviti poslovne kontakte s katarskim partnerima, dobiti uvid u potencijal katarskog tržišta te se upoznati s poslovnim okruženjem Države Katar.

"Hrvatske tvrtke iz građevine, energetike, brodogradnje te obrambene i metalne industrije već su se u ovoj regiji dokazale kao kvalitetni i pouzdani partneri. Nove prilike očekujemo i u IT-ju, farmaceutskoj, prehrambenoj i kemijskoj industriji, inženjerstvu te transferu znanja", rekla je glavna tajnica HGK Marina Rožić.

Jačanje gospodarske suradnje na forumu pozdravio je i ministar gospodarstva Ante Šušnjar. "Hrvatska je snažno investicijsko središte i poveznica s europskim tržištem, a Katar partner u jačanju trgovinskih i investicijskih odnosa. S oko 20 vodećih tvrtki u našem izaslanstvu, jasno pokazujemo ambiciju za širenje suradnje u brojnim industrijskim granama. Vlada RH odlučno unaprjeđuje investicijsku klimu, osiguravajući poticaje za kapitalna ulaganja i gospodarski rast", poručio je ministar.

Poseban fokus delegacije bile su tvrtke iz energetike, elektroenergetike, infrastrukture i obrambene industrije.

Hrvatska u prvih devet mjeseci prošle godine bilježi rast izvoza u Katar od gotovo 130 posto, s rastom ukupne robne razmjene od 62 posto u usporedbi s istim razdobljem u 2023. godini.

(Hina)

pročitajte više

Ulaskom agro biznisa Fortenove pod kišobran Podravke kreće val ulaganja

Podravka je zaključila akviziciju Belja, PIK-a Vinkovci, Vupika, Energije Gradec, Belje Agro-Veta i Felixa, vrijednu 333 milijuna eura. Završetak ovog procesa, istaknuto je, označava povijesni trenutak za Podravku i dodatno učvršćuje njezine pozicije kao najveće prehrambeno-prerađivačke industrije u zemlji te jedne od vodećih u regiji.

Ugovor o prijenosu udjela potpisan je u petak u Osijeku. Podravka će, kao vlasnik svih ovisnih društava članica Grupe Podravke, poljoprivrednim segmentom upravljati kroz društvo Podravka Agri.

“Dolazimo u Slavoniju i ove tvrtke s planovima i namjerama da razvijamo poslovanje i moderniziramo proizvodnju, na korist cijele grupe Podravka, ali i cijele hrvatske poljoprivrede. Zaključenjem ove akvizicije s ponosom otvaramo novo poglavlje u povijesti Grupe Podravka koja će time premašiti prihode od 1,1 milijardu eura, a imat će i više od 8800 zaposlenih.

Pred nama su veliki i značajni zadaci s ciljem poboljšanja materijalnog položaja i uvjeta rada svih radnika, zadovoljstva naših dioničara, mirovinskih fondova i Republike Hrvatske, isto kao i dobre suradnje s lokalnom zajednicom. Veselimo se i razvoju odnosa s našim kooperantima koji su značajan dio naše obitelji”, poručila je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, ujedno i predsjednica Nadzornog odbora društva Podravka Agri.

Najvredniji – ljudi
“Nakon samo godinu dana, u potpunosti zaključujemo prodaju poljoprivredne divizije Fortenova grupe. Nakon gotovo dva desetljeća zajedničkog rada, ulaganja i razvoja, iz Fortenova grupe odlaze, prije svega, ljudi čija je predanost bila ključna za izgradnju i snagu naše poljoprivrede.

Fortenova nastavlja svoj put fokusirana na poslove vezane uz krajnjeg kupca, a našem velikom partneru Podravci prepuštamo upravljanje poljoprivrednom divizijom. Kolege iz Podravke već su imali priliku upoznati brojne potencijale poljoprivredne divizije, no najvrjednija imovina koju preuzimaju svakako su naši ljudi. Uvjereni smo da će upravo njihovo znanje i iskustvo dati novu vrijednost i dodatno unaprijediti poslovanje Podravke.

Za Fortenova grupu ovaj formalni čin predstavlja početak novog partnerstva između dvije velike kompanije”, izjavio je, pak, Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe. Uz segment prehrane koji predvodi Podravka d.d. i farmaceutike koji predstavlja Belupo, poljoprivreda predvođena Podravkom Agri postaje treći stup poslovanja Grupe Podravka.

Na čelu društva Podravka Agri, koje će upravljati poljoprivrednim kompanijama, bit će Davor Doko, ujedno i član Uprave Podravke. Njegov je zadatak, rečeno je, osigurati efikasnu integraciju poljoprivrednih kompanija, a Podravka će u novostečenim kompanijama pokrenuti investicijski ciklus s fokusom na modernizaciju tehnologije, sustave navodnjavanja te unapređenje uvjeta rada.

“Prvo, Podravka je ovdje da ostane. Nemamo planove prodavati bilo koji dio postojećih biznisa. Razmišljamo dugoročno, srednjoročno, ne razmišljamo na nivou kvartala ili godine jer znamo da je poljoprivreda dosta oscilatoran biznis. Drugo, posvetit ćemo veliko vrijeme, fokus i energiju ulažući u daljnje napredovanje ove kompanije. I treće, donosimo stabilnost, odnosno snagu kapitala.

Podravka je upravo završila veliki investicijski ciklus od 250 milijuna eura, što smo financirali s našom likvidnošću, i sada je na redu Podravka Agri. Odmah ćemo početi s investicijama. Dakle, nastavit ćemo ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju koja je Fortenova započela, te pokrenuti novi ciklus investiranja u navodnjavanje kakav ova regija još nije vidjela i tu smo spremni uložiti značajne količine novca”, najavio je Doko.

Namjera povećati prinose
“Poruka zaposlenicima: Podravka je kompanija koja ulaže jako mnogo u odnose sa zaposlenicima. Cilj nam je povećati materijalni i životni standard zaposlenika i poboljšati uvjete rada. Poruka kooperantima i poslovnim partnerima: želimo da se naši odnosi osnaže. Svi ugovori ostaju na snazi, a pokušat ćemo proširiti i osnažiti mrežu i kooperanata i poslovnih partnera”, naglasio je.

Podsjetimo, krajem prošle godine Podravka i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisale su ugovor o vlasničkom ulaganju od 50 milijuna eura u Podravku Agri, kojim je EBRD postao partner u društvu Podravka Agri. Time Podravka u društvu Podravka Agri ima 84,99 posto vlasničkog udjela, dok EBRD-u pripada 15,01 posto.

“Zaista sam ponosan što je EBRD sudjelovao u jednoj od najvećih akvizicija u prehrambenom sektoru regije u posljednjih nekoliko godina. Ova investicija omogućit će daljnji razvoj poljoprivrednih kompanija koje je preuzela Grupa Podravka, jačanje njihove konkurentnosti i uvođenje održivih praksi.

Također, ovaj projekt predstavlja produbljenje našeg dugoročnog strateškog partnerstva s jednom od vodećih prehrambenih kompanija u jugoistočnoj Europi. Zajedno ćemo raditi na ostvarivanju punog potencijala ove akvizicije, oslanjajući se na naše bogato iskustvo u poljoprivrednom sektoru, razmjenu znanja te aktivno sudjelovanje u nadzornom odboru i drugim ključnim aktivnostima”, kazao je EBRD-jev regionalni direktor za srednju Europu Miljan Ždrale.

Na upit je li ta akvizicija ujedno i prvi korak k tome da povećamo vlastitu domaću proizvodnju i približimo se samodostatnosti, predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić odgovorila je kako im je namjera upravo povećanje prinosa u ratarskoj i stočarskoj proizvodnji, uvođenje novih znanja i inovativnih praksi te snaženje kadrovskih potencijala, a sve s ciljem rasta količine proizvodnje poljoprivrednog segmenta Podravka grupe.

“Sigurni smo da ćemo time pridonijeti i rastu poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. To je naš krajnji cilj i razlog zbog kojeg se Podravka odlučila sudjelovati u ovoj transakciji – vidimo veliki potencijal u ovim kompanijama, kako za snaženje grupe, tako i za snaženje hrvatske poljoprivrede”, rekla je Dalić.

(Poslovni dnevnik)

pročitajte više

Šušnjar s predstavnicima američkog poslovnog udruženja o mogućnostima suradnje

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u srijedu je na plenarnom sastanku s predstavnicima Američko-srednjoeuropskog poslovnog udruženja (ACEBA) i američkog veleposlanstva u Zagrebu razgovarao o unaprjeđenju gospodarskih odnosa s SAD-om i mogućnostima suradnje, posebno u sektorima farmaceutske industrije, sigurnosti i obrane te financijama, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva.

"Hrvatska i SAD njeguju snažne gospodarske odnose koji kontinuirano jačaju. Današnji sastanak potvrđuje interes američkih tvrtki za ulaganja u Hrvatsku te otvara nove mogućnosti suradnje. Posebno smo istaknuli važnost ratifikacije Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (DTT), koji bi značajno unaprijedio naše trgovinske i investicijske odnose", izjavio je Šušnjar.

Podsjetimo, Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a potpisan je još krajem 2022. godine, no treba ga još ratificirati i američki Senat. Hrvatska je jedina članica Europske unije koja još nije ratificirala taj ugovor sa SAD-om.

U priopćenju se navodi da hrvatski izvoz u SAD bilježi snažan rast, dok sve veća američka ulaganja u Hrvatsku dodatno potvrđuju atraktivnost domaćeg poslovnog okruženja. Uz trgovinsku razmjenu i investicije, ključno područje suradnje prepoznato je i u energetskom sektoru. Proširenje LNG terminala na Krku te razvoj vodikovih tehnologija pozicioniraju Hrvatsku kao ključnog energetskog igrača u regiji, čime se otvaraju dodatne prilike za partnerstvo s američkim tvrtkama, navode iz Ministarstva.

Također, Hrvatska aktivno radi na pristupanju OECD-u, s ciljem dovršetka tehničkog dijela procesa do kraja 2025. godine. U tom kontekstu, ministar Šušnjar istaknuo je važnost snažne podrške SAD-a, koja dodatno učvršćuje strateško partnerstvo dviju zemalja.

Podsjetimo, ambicija je Hrvatske da postane članica OECD-a u prvoj polovini 2026. godine, a to članstvo bi joj trebalo donijeti više koristi, ponajviše u pogledu privlačenja više stranih ulaganja,

Otpravnik poslova američkog veleposlanstva Trey Lyons zahvalio je na prijemu i mogućnosti za razgovor o daljnjem produbljivanju suradnje između SAD-a i Hrvatske. "Među američkim kompanijama vlada veliki interes za daljnjim ulaganjem i širenjem poslovanja u Hrvatskoj. Mnoge od njih prepoznaju Hrvatsku kao atraktivno tržište s velikim potencijalom za rast i inovacije. Tijekom posjeta američke delegacije gospodarstvenika očekujemo dodatne razgovore i konkretne korake koji će omogućiti jaču gospodarsku suradnju između naših dviju zemalja. Vjerujemo da će ova suradnja donijeti obostranu korist i doprinijeti daljnjem jačanju naših gospodarskih veza", izjavio je Lyons.

Ministar Šušnjar naglasio je važnost daljnje suradnje i ulaganja američkih tvrtki u Hrvatsku, posebno u inovativne i visokotehnološke sektore. Tijekom službenog boravka predstavnika Američko-srednjoeuropskog poslovnog udruženja u Hrvatskoj, Šušnjar će sa suradnicima održati i pojedinačne sastanke, zaključuje se u priopćenju.

(Hina)

pročitajte više

U 2024. robni izvoz dosegnuo 23,8 mlrd eura

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2024. iznosila je 23,9 milijardi eura, što je 4,6 posto više nego u 2023., dok je uvoz porastao za 5,4 posto, na 41,8 milijardi eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.

Vanjskotrgovinski deficit je tako lani iznosio 17,8 milijardi eura, prema lanjskih 16,6 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom u 2024. smanjena je na 57,3 posto, s u 2023. godini zabilježenih 57,8 posto.

Prema prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u 2024. izvezeno je robe u vrijednosti 15,6 milijardi eura ili 0,4 posto više nego u 2023. godini. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za sedam posto, na 32,6 milijardi eura.

Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast od 13,4 posto, na 8,3 milijarde eura, uz rast robnog uvoza za 0,2 posto, na 9,2 milijarde eura.

DZS je u danas objavio i druge, korigirane podatke o robnoj razmjeni za prvih 11 mjeseci 2024. godine, koji pokazuju da je izvoz u odnosu na isto razdoblje 2023. porastao za 3,9 posto, na 21,9 milijardi eura, a uvoz za 5,4 posto, na 38,6 milijardu eura.

Prema revidiranim podacima vanjskotrgovinski deficit u prvih 11 mjeseci prošle godine je iznosio 16,7 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,8 posto.

(Hina)

pročitajte više

U Egipat idući tjedan putuje 16 direktora kompanija u potrazi za biznis prilikama

Nakon Katara, hrvatski gospodarstvenici drugi put ove godine organizirano, u sklopu službenog posjeta vladinih predstavnika, odlaze u posjet i na poslovne razgovore na novom tržištu.

Početak idućeg tjedna uz premijera Andreja Plenkovića i predstavnike nadležnih ministarstava u Egipat u organizaciji HGK putuju i predstavnici 16 hrvatskih tvrtki. Kako doznajemo iz HGK, koja osigurava održavanje gospodarskog foruma i B2B razgovore s potencijalnim poslovnim partnerima u Egiptu te posjete tamošnjim državnim institucijama, za posjet i potencijalne nove poslove na tom tržištu koje broji 110 milijuna stanovnika su zainteresirane tvrtke iz područja energetike, elektro-energetike, IT-a, drvne industrije, transporta, te obrambene industrije.

Mogućnosti suradnje
“Cilj ove posjete je uspostaviti poslovne kontakte s egipatskim partnerima, dobiti uvid u potencijal egipatskog tržišta te upoznati se s poslovnim okruženjem Egipta. Sudjelovanje u ovom izaslanstvu bit će prilika za predstavnike hrvatskih tvrtki da bolje razumiju dinamiku i potencijale egipatskog tržišta, prošire poslovne kontakte te istraže mogućnosti zajedničkih ulaganja i suradnje”, kažu u HGK.

Robna razmjena Hrvatske i Egipta, uz izuzetak 2021. i 2022. obilježena je većim izvozom od uvoza. Iznimka su bile te dvije godine kada je uvoz iz Egipta eksplodirao, dosegnuvši 142 milijuna eura u 2021. i 409 milijuna eura u 2022., dok je u isto vrijeme, uz trend rasta, izvoz bio na razini 83, odnosno 109 milijuna eura.

U 2023. izvoz je narastao na 91 milijun eura, a u prvih jedanaest mjeseci prošle godine bio je na razini od 88 milijuna eura. Uvoz iz Egipta je s druge strane na razini od 43 milijuna u 2023. i 47 milijuna u jedanaest lanjskih mjeseci.

Odlazak predstavnika drvne industrije u Egipat ne čudi jer je drvo i glavni izvozni proizvod koji hrvatske tvrtke plasiraju na egipatsko tržište. Čak 85 do 90 posto hrvatskog izvoza u Egipat ranijih godina činilo je drvo, a među tvrtkama koje su prisutne na tom tržištu tako su Šerif export-import, Exportdrvo, Pilana Krasno, Mundus Viridis i Hamer drvo.

U prošloj godini primat drva pada, jer se, prema dostupnim podacima za prvih šest mjeseci, vrijednost drva u ukupnom izvozu smanjila na 58 posto, a probio se kao novi proizvod dron, čija je vrijednost bila čak više od trećine ukupnog izvoza u Egipat.

I Ina u delegaciji
I najveća hrvatska kompanija Ina posluje u Egiptu, gdje ima i plinske koncesije, a od 2023. je i pustila u proizvodnju prvu plinsku bušotinu, nakon komercijalnog otkrića plina krajem 2022.

Prema dostupnim informacijama, predstavnici Ine bit će u gospodarskoj delegaciji, a neslužbeno doznajemo da će putovati i predstavnici karlovačkog proizvođača vatrenog oružja HS Produkt, koji se potvrdio na američkom tržištu. Među tvrtkama koje su već prisutne u Egiptu još su i zagrebački DOK-ING, Šestan-Busch, CROSCO, Končar-energetski transformatori, Podravka, Cemex, Genera, te među ostalim i SCAM Marine, proizvođač brodskih motora.

Pripreme za ovaj bilateralni susret najavljen je još prošle godine, kada su se susreli potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Marijana Čagalj s veleposlanikom Arapske Republike Egipat u Hrvatskoj Aymanom Tharwatom Aminom Abdelom Azizom, a tom prigodom najavljene su mogućnosti unapređenja suradnje u građevinskom, logističkom i energetskom sektoru. Posljednji sličan organizirani susret gospodarstvenika održan je, inače, 2021.

(Izvor:Poslovni dnevnik)

pročitajte više

Infobip obilježio početak sudjelovanja u velikom europskom tehnološkom projektu

Infobip je u četvrtak u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića i brojnih gostiju označio službeni početak velikog europskog projekta IPCEI-CIS za stvaranje globalne komunikacijske platforme iduće generacije, u kojemu preko te IT kompanije Hrvatska sudjeluje s još 12 zemalja EU-a s ciljem povećanja tehnološke konkurentnosti Europe.

Projekt se dogovarao oko 2,5 godine, a nakon današnjeg predstavljanja u kampusu Infobipa u Zagrebu potpisan je i ugovor kojim se Infobipu za taj projekt dodjeljuje bespovratnih 35 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tome su posredovali i podršku dali hrvatska Vlada, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, HAMAG i mnogi partneri iz akademske zajednice i gospodarstva.

Projekt je, po riječima njegovog voditelja u Infobipu Damira Prusca, ukupno vrijedan nešto više od 83,5 milijuna eura, a razliku od dobivenih sredstava pokrit će Infobip. Plan je da projekt završi 2028., kada će se, nadaju se u Infobipu, vidjeti i dobri rezultati, jer kako je kazao Prusac, “mi to znamo raditi i smislili smo načine i pakete, dakle inovacije kakve nisu ni puno veće kompanije od nas”.

On i Emanuel Lacic iz Infobipa objasnili su da se time stvara platforma na temelju cloud infrastrukture tj. cloud-edge continuuma (“računalstvo na rubu”), u kojoj je važna transparentnost i osiguranje dostupnosti mnogih usluga u skladu s europskim standardima i tehnološkom budućnosti. To znači i bolje korisničko iskustvo i bolju interakciju poslodavaca i davatelja usluga s klijentima, povezivanje digitalnih i fizičkih kmunikacijskih platformi, milijuna uređaja i stvari, borba protiv spamova, interakcija umjetne inteligencije (AI) s ljudskom perspektivom, obrada i zaštita podataka i drugo.

Infobip će u tom projektu od europskog značaja surađivati s više od stotinu domaćih i europskih partnera, a iz Hrvatske su to primjerice zagrebački Filozofski fakultet, sveučilišta Algebra Zagreb i Juraj Dobrila iz Pule, a očekuje se da će ta nova komunikacijska platforma redefinirati i unaprijediti ekosustav tehnologije komunikacije unutar EU-a kroz integraciju AI-ja, optimizaciju energetske potrošnje i demokratizaciju digitalne transformacije za sve korisnike platforme.

Izvršni direktor i suosnivač Infobipa Silvio Kutić kazao je da su sretni što na tome rade jer to jača i njihovu, ali i hrvatsku i europsku tehnološku konkurentnost u odnosu na SAD i Kinu koje su tehnološki posebice u razvoju AI-ja daleko odmakle. To će otvoriti i nova radna mjesta, pa bi ih za tri godine Infobip mogao imati i puno više od sadašnjih oko 3.500 zaposlenika u 78 ureda u 62 zemlje, od kojih je najviše, 1.500 u Hrvatskoj, od čega 800 inženjera.

Važnim smatra i što se to njihovo globalno poslovanje vodi iz Hrvatske, posebice u Vodnjanu odakle su i krenuli, kao i to što ih najveće svjetske analitičke kuće u njihovom području označavaju liderima i stalno su među top tri u svijetu.

(Hina)

pročitajte više

Povratak na 2022.: Prošla godina za hrvatski je robni izvoz završila bolje od očekivanja

Prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku robne razmjene Hrvatske s inozemstvom govore da je hrvatski izvoz u prošloj godini iznosio 23,94 milijarde eura, što je rast od 4,6 posto u odnosu na 2023. Konačan rezultat bit će objavljen potkraj svibnja, pa postoji mogućnost da će ažurirani podaci biti sasvim blizu iznosu od 24,11 milijardi eura koliko je vrijednost izvoza iznosila u rekordnoj 2022. Razlika između prvih rezultata i rekorda ostvarenog na divljanju cijena energenata svega je 114 milijuna eura. No i bez toga može se slobodno reći da je prošla godina za hrvatski izvoz završila bolje od
očekivanja, s obzirom na to da su ekonomski analitičari na početku prošle godine za 2024. prognozirali rast izvoza od dva do tri posto.

Skromne prognoze s početka prošle godine ponajprije su proizlazile iz strahova od dramatičnog pada narudžbi s njemačkog tržišta te, posljedično, lančane reakcije i na drugim najvažnijim tržištima Europske unije za hrvatski izvoz. Da strahovi nisu bili potpuno bez osnove, vidi se po tome što je lani hrvatski izvoz na tržišta EU-a porastao za jedva 0,4 posto, ali onaj na treća tržišta porastao je za neočekivano visokih 13,4 posto. Najveći rast izvoza ostvaren je u SAD (u prvih jedanaest mjeseci za 39,5 posto, odnosno za 210 milijuna eura) te u BiH, gdje je u prvih jedanaest mjeseci ostvarena vrijednost izvoza od blizu 2,5 milijardi eura, što je rast od 17 posto.

Iako su nekim izvoznicima narudžbe s njemačkog tržišta prošle godine pale, u prvih jedanaest mjeseci izvoz u Njemačku ipak je malo porastao (1,3 posto), na 2,65 milijardi eura, po čemu se ta zemlja zadržala na prvome mjestu među najvećim hrvatskim izvoznim tržištima. Najveći doprinos tomu dao je Končar, koji na tržištima Europske unije, napose u Njemačkoj, ostvaruje više od 70 posto svojih ukupnih prihoda.

Uvoz je u prošloj godini porastao za 5,4 posto te je njegova vrijednost iznosila 41,76 milijardi eura. Kao i kod vrijednosti izvoza, moglo bi se dogoditi da revidirani podaci u svibnju pokažu da će i uvoz doći do rekordnog iznosa ostvarenog 2022. I tu je, naime, između privremenih podataka za 2024. i rekorda iz 2022. razlika samo stotinu milijuna eura.

Napokon, da bi vanjskotrgovinski povratak na razine iz 2022. bio potpun, navedimo još i to da je i deficit robne razmjene u te dvije godine bio na otprilike istoj razini: lani 17,82 milijarde eura, a dvije godine prije 17,76 milijardi.

(Lider)

pročitajte više

Hrvatska i Egipat mogu jačati suradnju u energetici, građevinskoj i drvnoj industriji

Energetika, elektroenergetika, građevinska, drvna i obrambena industrija neka su od područja za jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Egipta, istaknuto je na Gospodarskom forumu u Kairu. U 2023. izvoz je dosegao 98 milijuna eura, a u prvih deset mjeseci prošle godine 90 milijuna, što je osam posto rasta u odnosu na isto razdoblje godine prije.

(Izvor: HGK)

Energetika, elektroenergetika, građevinska, drvna i obrambena industrija neka su od područja za jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Egipta, istaknuto je u utorak na gospodarskom forumu u Kairu, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) koja je organizator foruma i odlaska predstavnika 20-tak tvrtki u Egipat.

"Za Hrvatsku je Egipat značajno tržište s više od 110 milijuna stanovnika, koje našim tvrtkama nudi brojne mogućnosti poslovne suradnje", kazao je predsjednik HGK Luka Burilović. Vjeruje da će predstavnici tvrtki iz energetike, elektroenergetike, građevine, drvne i obrambene industrije te drugih sektora, ostvariti kvalitetne kontakte i povećati robnu razmjenu dviju zemalja.

Uz intenziviranje robne razmjene, kako je rekao, zadnjih godina bilježi se i veći priljev egipatske radne snage i to ponajviše u građevinskom sektoru. Tako se Egipat prošle godine našao u top deset zemalja iz kojih u Hrvatsku dolaze strani radnici. Primjerice, u 2020. u Hrvatskoj su izdane 22 radne dozvole za radnike iz Egipta, a u 2024. broj dozvola popeo se na više od 6,5 tisuća. Poduzetnici u građevini za egipatske radnike kažu da su iskusni zidari, keramičari i krovopokrivači.

"Na današnjem poslovnom forumu jačamo suradnju poduzetnika iz naših zemalja. Ponosni smo na trajnu suradnju egipatskih i hrvatskih tvrtki u području energetike. Naša tvrtka gradi platformu s hrvatskim i grčkim tvrtkama u Jadranu, a hrvatska INA sudjeluje u koncesijama za naftu i plin u Egiptu", istaknuo je predsjednik vlade Egipta Mostafa Madbouly.

Premijer Andrej Plenković kazao je da su u utorak potpisali tri sporazuma o suradnji na poljima kulture i investicija te o suradnji luka Aleksandrija i Rijeka. "Povezivanje Sueskog kanala i strateški vrlo bitnog Egipta s lukom Rijeka, jednom od najdubljih u sjevernom Jadranu, ojačat će stratešku poziciju Hrvatske kao transportnog i energetskog središta u tom dijelu Europe", naglasio je Plenković.

Iz HGK napominju kako je EU najvažniji trgovinski partner Egipta s udjelom od 25 posto ukupne trgovinske razmjene Egipta sa svijetom. Egipat u EU uglavnom izvozi goriva i rude, kemikalije i poljoprivredne proizvode. Ulazna točka Egipta u Europu, ali i obratno, potpisivanjem sporazuma cilja postati Luka Rijeka.

Luka Rijeka već ostvaruje suradnju s klijentima egipatskog tržišta, a cilj joj je postati najvažnijom ulaznom i izlaznom točkom za Egipat u srednjoj i jugoistočnoj Europi, rekao je član Uprave Marko Mišković.

Direktor Elektroprivrede Davor Paradžik je kazao kako očekuju da će B2B sastanci otvoriti nove prilike za suradnju na energetskim i infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj i Egiptu. Hrvatska inženjerska znanja, kako je rekao, u održivim tehnologijama i energetskoj učinkovitosti mogu pridonijeti razvoju oba tržišta. Cilj im je obnoviti poslovnu suradnju sa egipatskim kompanijama.

Pored tvrtki koje šire i obnavljaju suradnju, u delegaciji se nalaze i tvrtke koje traže prvi izlaz na ovo značajno tržište. Tesla je hrvatska tvrtka specijalizirana za digitalnu transformaciju obrazovanja koja želi uspostaviti odnose s egipatskim Ministarstvom obrazovanja.

"Rješenja koja mi razvijamo visoko su prilagodljiva potrebama korisnika i implementiraju se na razini cjelokupnog obrazovnog sustava jedne države. Cilj nam je omogućiti učinkovitije upravljanje obrazovanjem - na sustavnoj razini i na individualnom planu, tretirajući ga kao ključnu investiciju u dugoročni ekonomski razvoj zemlje", kazao je direktor tvrtke Tesla Andrej Bezjak.

Robna razmjena Hrvatske i Egipta u prvih deset mjeseci prošle godine dosegla je gotovo 140 milijuna eura. U robnoj razmjeni Hrvatska godinama ostvaruje suficit i bilježi rast izvoza. Iznimka su 2021. i 2022. kada je uvoz, prvenstveno plina, značajno nadmašio izvoz.

U 2023. izvoz je dosegao 98 milijuna eura, a u prvih deset mjeseci prošle godine 90 milijuna, što je osam posto rasta u odnosu na isto razdoblje godine prije. Uvoz je u prvih deset mjeseci prošle godine, u iznosu od 48 milijuna eura, bio gotovo 20 posto veći nego u istom periodu 2023. Ukupna robna razmjena u 2023. godini bila je 145 milijuna eura.

(Hina)

pročitajte više

U 3. maju izvršena primopredaja broda i započela gradnja polarnog kruzera

U riječkom brodogradilištu 3. maj u srijedu je obavljena primopredaja broda Algoma Endeavour za kanadskog naručitelja Algoma Corporation i svečani početak rezanja čelika za polarni kruzer za naručitelja Scenic Group, u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića, ministra gospodarstva Ante Šušnjara, riječkog gradonačelnika Marka Filipovića i drugih uzvanika.

Algoma Endeavour je samoiskrcavajući brod za prijevoz rasutog tereta, a plovit će po Velikim jezerima. Dosadašnji direktor brodogradilišta 3. maj Edi Kučan zahvalio se Vladi i premijeru Andreju Plenkoviću na podršci brodogradilištu posljednjih godina, zahvaljujući kojoj su izgrađena četiri broda.

"Potvrdili smo međusobno povjerenje, a hrvatska brodogradnja ostaje svjetski relevantna industrija, na najvišoj tehničkoj i inženjerskoj razini, prepoznata u svijetu", rekao je Kučan.

Predstavnik naručitelja Robert Houston također je istaknuo podršku Vlade u gradnji i dovršenju broda Algoma Endeavour, dodajući da se nada da će se ta podrška nastaviti.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je Upravi 3. maja i Ediju Kučanu, nadležnima u ministarstvima gospodarstva i financija, HBOR-u te radnicima brodogradilišta na tome što su uložili enorman doprinos da 3. maj i danas djeluje. "Ključan i prijeloman moment je bila uspostava povjerenje između Vlade i Uprave 3. maja. Vjerovali smo u vašu sposobnost te odlučili kao Vlada pratiti 3. maj da se dovrše četiri velika projekta, koji su doprinos velikoj tradiciji hrvatske brodogradnje", rekao je Plenković. Istaknuo je da se krenulo u ukupnu konsolidaciju poslovanja riječkoga brodogradilišta te će nova tvrtka 3. maj 1905 nastaviti s radom, ostvarivati nove projekte i graditi nove brodove. "Vlada je bila uz vas i bit će u budućnosti", zaključio je premijer.

Nakon toga je priređen svečani početak rezanja čelika za novi polarni kruzer Scenic Group, treći koji se gradi u hrvatskim brodogradilištima, nakon prvog u Uljaniku i drugog u 3.maju. Vlasnik tvrtke naručitelja Glen Moroney istaknuo je da su prva dva kruzera bila najluksuznija i najkvalitetnija polarna kruzera na svijetu, a da će ovaj nove generacije otići i dalje od toga. Ocijenio je da je hrvatska brodogradnja na najvišoj razini i da se po kvaliteti ne može s ničim usporediti.

Premijer Plenković je istaknuo da je ta gradnja dio suradnje Scenic Group i hrvatskih brodogradilišta te povjerenje Moreneya u njih. "Ovi brodovi pokazuju za što je hrvatska brodogradnja sposobna. Vlada je uspostavila partnerski odnos s brodogradilištem, a ono i koncesionar koji gradi novi kruzer, tvrtka MKM Yachts pokazuju ambiciju i žilavost", istaknuo je premijer.

Zadovoljstvo početkom gradnje novog broda izrazila je i predsjednica Uprave nove tvrtke 3. maj 1905, nasljednika tvrtke 3. maj, Vjera Marić.

(Hina)

pročitajte više

Održana 29.skuština HIZ-a

U srijedu, 26. veljače 2025.g. održana je 29. redovna skupština HIZ-a na kojoj su članovi Skupštine usvojili Izvješće Predsjednika o radu Udruge za 2024.godinu i Financijsko izvješće udruge Hrvatski izvoznici za 2024.g.

Na Skupštini Hrvatskih izvoznika, donesena je i odluka kojom je usvojeno imenovanje za člana Upravnog Odbora, g. Igora Vrdoljaka, predsjednika Uprave Metal Product-a d.o.o.

Nakon Skupštine, prof.dr.sc. Marijana Ivanov, glavna makroekonomistica HIZ-a održala je prezentaciju na temu: „Makroekonomsko okruženje i izvoz“, navodeći ključna globalna makroekonomska kretanjima i projekcije referentnih institucija.

Na kraju događanja prof.dr.sc.Slavko Vidović, član Upravnog odbora HIZ-a te osnivač i vlasnik Infodom-a d.o.o., održao je prezentaciju na temu: DX TRANSFORMACIJA U FUNKCIJI POSLOVNOG RASTA: DIGITAL & AI, navodeći važnost primjene digitalne transformacije u poslovanju.

[dokument1]

[dokument2]

pročitajte više

Međimurje među top 10 europskih regija budućnosti prema Financial Timesu

Financial Times ponovno je uvrstio Međimurje među deset najboljih europskih regija budućnosti, što je peti put zadnjih 12 godina. Izbor je obuhvatio više od 150 europskih regija i gradova rangiranih prema manjim, srednjim, većim ili mikrogradovima ili regijama. Međimurje je konkurentno prije svega zbog izvozne orijentiranosti, a izvoz po stanovniku više je nego dvostruko veći od hrvatskog prosjeka.

Financial Times ponovno je uvrstio Međimurje među deset najboljih europskih regija budućnosti, što je peti put zadnjih 12 godina.

Međimurski župan Matija Posavec kaže da je to rezultat uspješne suradnje javnog sektora, gospodarstva i stanovništva, te dodatni poticaj za daljnji napredak.

"Izbor je obuhvatio više od 150 europskih regija i gradova rangiranih prema manjim, srednjim, većim ili mikrogradovima ili regijama. Peti puta u proteklih 12 godina Međimurska županija je u tom respektabilnom društvu", rekao je Posavec u srijedu na konferenciji za novinare. Međimurje je konkurentno prije svega zbog izvozne orijentiranosti, a izvoz po stanovniku više je nego dvostruko veći od hrvatskog prosjeka, rekao je.

Prednostima regije smatra kvalificirane radnike, industrijsku modernizaciju i porezne olakšice.

„Jedino u Međimurju ni jedna općina ni grad nema prirez i to ne od jučer, nego je tako zadnjih nekoliko godina", napomenuo je.
Osim gospodarskog razvoja, Posavec ističe važnost kvalitete života, ravnomjernog razvoja i održivosti.

Međimurje prema njegovim riječima zadnjih osam godina ima jedan od najvećih porasta zaposlenosti i dohotka stanovništva. Smatra da je članstvo Hrvatske u EU-u donijelo brojne koristi, među kojima je rast izvoza u Međimurju na šest tisuća eura po stanovniku, što je povećanje od 2,7 puta u odnosu na prije deset godina.

Međimurje također ulaže u obnovljive izvore energije te u obrazovanje. "Iako je ovo značajno priznanje, nije nam cilj nego je sredstvo da budemo još bolji", rekao je Posavec.

(Hina)

pročitajte više

O članovima

AD Plastik ugovorio nove vrijedne poslove za europsko tržište

AD Plastik Grupa izvijestila je u ponedjeljak da je ugovorila posao s novim kupcem za europsko tržište, s očekivanim prihodima od 126,8 milijuna eura u predviđenom razdoblju trajanja projekta od deset godina.

Radi se o novom proizvođaču na europskom automobilskom tržištu koji će proizvoditi luksuzne električne automobile na tehnološki najnaprednijoj baterijskoj platformi, naveli su u svom priopćenju.

"Zbog klauzule o povjerljivosti, nismo u mogućnosti iznositi dodatne detalje o ovom ugovoru, ali ugovoreni je posao u skladu sa strategijom kompanije o širenju portfelja kupaca i jačanju prisutnosti na europskom tržištu", dodali su.

Cijena dionice AD Plastika oko 14,00 sati na ZSE stagnirala je na 10,5 eura, nakon prošlotjednog skoka za 9,83 posto, tako da je bila najveća dobitnica na domaćem tržištu kapitala.

(Hina)

pročitajte više

Vanja Burul menadžer godine, životna nagrada Ivi Usmianiju

Vanja Burul, predsjednik Uprave Končar – Distributivnih i specijalnih transformatora proglašen je za menadžera godine u tradicionalnom izboru Crome – Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika.

Svečanost proglašenja i dodjele nagrada u deset kategorija održana je u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade, a o izboru nagrađenih odlučivao je žiri s 35 predstavnika poslovne i akademske zajednice, struke, bivših dobitnika, predstavnika medija…

Nagrada Hrvatskom kišobranu
Nagrada Vanji Burulu nadovezuje se na brojne druge nagrade koje je Grupa Končar ponijela za 2024. godinu, ali i prethodne godine vrlo kvalitetnog rada i upornog rasta. Jerki Jakšiću iz Pharmasa pripala je nagrada u kategoriji srednjih poduzeća, dok je kod inozemnih tvrtki nagrada pripala Andreasu Rörigu iz E.ON Hrvatska.

Milan Vrdoljak iz tvrtke Ricardo proglašen je za poduzetnika godine u kategoriji velikih poduzeća, dok je poduzetnik godine u kategoriji malih poduzeća Goran Oparnica, čelnik INsig2, tvrtke kojoj je OLAF u rujnu dodijelio posao edukacije europskih istražitelja u području digitalne forenzike. Nataša Kapov Kostovski (Lemax) osvojila je nagradu u kategoriji srednji poduzetnik, a Josipa Maras (Studijo) u kategoriji mikro poduzetnik.

Dodijeljena je i nagrada “Tihomir Premužak” za pozitivan društveni utjecaj, nazvana u čast izuzetnog poduzetnika koji je od 2019. bio na čelu Crome. Pripala je doktoru medicine Stipislavu Jadrijeviću iz KB Merkur, zaslužnom za brojne transplatacije cijelog niza organa koje opsegom gotovo da nemaju premca i daleko izvan granica RH.

Nagrada u kategoriji društveno odgovornih poduzeća pripala je Marinu Rogiću, čelniku tvrtke Hrvatski kišobran, koja uz odlične izvozne rezultate predano radi i na uključivanju u rad osoba s autizmom i oblicima invaliditeta.

A nagrada za životno djelo, u oštroj konkurenciji izuzetnih ljudi koji su u posljednjih 30-ak godina radili na podizanju kako svojih kompanija tako i cjelokupnog tržišnog ekosustava u Hrvatskoj, pripala je Ivi Usmianiju, osnivaču riječke farmaceutske kompanije JGL koja je 2015. otvorila Pharma Valley, jedan od najsuvremenijih industrijskih pogona u RH, a 2023. realizirala je i investicijsko-razvojni projekt Integra koji obuhvaća izgradnju pogona za sterilnu farmaceutsku proizvodnju, istraživanje i razvoj.

Od malog laboratorija…
Konstantni rast izvoznih rezultata od 1991. kad je cijela priča krenula iz malog laboratorija s 10-ak ljudi pa do današnjih dana kad ukupni prihodi na godišnjoj razini premašuju 200 milijuna eura, potvrđuju da se nagrada za životno djelo našla u pravim rukama.

Izvor: Poslovni dnevnik

pročitajte više

Končar EI kupio 75 posto tvrtke Helb iz Božjakovine

Tvrtka Končar – Elektroindustrija d.d. za proizvodnju i usluge potpisala je u ponedjeljak ugovor o kupoprodaji 75 posto vlasničkog udjela u tvrtki Helb sa sjedištem u Božjakovini, objavili su iz Končara, napomenuvši da će navedenom akvizicijom proširiti i unaprijediti vlastite resurse i kompetencije.

Kupoprodajnim ugovorom definirani su uvjeti i pravne radnje koje su ugovorne strane dužne ispuniti za zaključenje transakcije i preuzimanje vlasničkih udjela od strane Končara.

To uključuje, između ostalog, ishođenje odgovarajućih odobrenja koncentracije sukladno primjenjivom zakonodavstvu. U priopćenju se ne navodi vrijednost akvizicije.

“Akvizicijom će Končar proširiti i unaprijediti vlastite resurse i kompetencije, povećati prilagodljivost sustava te dodatno ojačati vlastiti portfelj proizvoda i usluga u području inženjeringa za elektroenergetsku infrastrukturu”, istaknuli su iz tvrtke.

HELB je inženjering poduzeće specijalizirano za usluge projektiranja, proizvodnje, gradnje, upravljanje i održavanje elektroenergetskih postrojenja.

(Izvor:Poslovni dnevnik)

pročitajte više

Zajedničko ulaganje Končara i Siemensa: U novoj tvornici bit će zaposleno oko 400 ljudi

Europska komisija (EK) dostavila je tvrtki Končar odluku da je buduće zajedničko ulaganje između Končara i Siemens Energy Grupe kompatibilno s unutarnjim tržištem EU i Sporazumom o europskom gospodarskom prostoru, izvijestili su iz Končara.

“Europska komisija je 3. veljače ove godine dostavila Končaru d.d. odluku da je buduće zajedničko ulaganje između Končara i Siemens Energy Grupe, koje će se baviti proizvodnjom kotlova za energetske transformatore, kompatibilno s unutarnjim tržištem EU i Sporazumom o europskom gospodarskom prostoru – navodi se u objavi.

Zajednička tvrtka
Odluka je donesena primjenom uredbe o kontroli koncentracije između poduzetnika i sporazuma o europskom gospodarskom prostoru. Time je, kako se ističe, dobivena posljednja od potrebnih suglasnosti koncentracije u skladu s važećim zakonodavstvom tržišta na kojima su prisutni Končar i Siemens Energy Grupa.

Iz Končara su najavili da će i dalje obavještavati investicijsku javnost o svim bitnim činjenicama vezanim uz proces provedbe zajedničkog pothvata Končar-a i Siemens Energy Grupe. Končar i Siemens Energy potpisali su sredinom srpnja prošle godine ugovor o zajedničkom pothvatu, odnosno suradnji u obliku društva pod nazivom Končar – Transformatorski kotlovi čija će djelatnost biti proizvodnja i prodaja transformatorskih kotlova.

Cilj suradnje dvaju partnera je osnivanje tvrtke u zajedničkom vlasništvu u kojoj će Končar biti većinski vlasnik sa 60 posto, a Siemens Energy će imati 40 posto udjela. U sklopu projekta, kako je tada rečeno, Končar planira izgradnju pogona za proizvodnju transformatorskih kotlova u Sesvetskom Kraljevcu.

Kako Poslovni dnevnik doznaje, pripremni radovi na lokaciji u Sesvetskom Kraljevcu već su započeli. “Končar je već duboko involviran u europsku zelenu tranziciju. U našim rezultatima ćete vidjeti da smo značajno povećali svoju produktivnost i profitabilnost. Izvozimo u više od 100 zemalja, a ovo partnerstvo je još jedan iskorak u smjeru povećanja kapaciteta, ali i povećanja suradnje s velikom globalnom kompanijom s kojom već 30 godina zajednički radimo na proizvodnji energetskih transformatora”, rekao je nedavno Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara.

Kolak vjeruje da će taj zajednički pothvat donijeti prihod veći od 60 milijuna eura kada bude u punom pogonu. To je u odnosu na današnje Končarove kapacitete povećanje od dva i pol puta. U novoj tvornici bit će zaposleno oko 400 ljudi, a predsjednik Uprave Končara pretpostavlja da će se u godinu dana sve biti u operativnoj uporabi i puni pogon najavljuje za rujan iduće godine.

Povijesno visoka potražnja za transformatorima jedan je od najizraženijih rezultata zelene energetske tranzicije, koja je na području Europske unije u svom punom zamahu. Jedna od ključnih komponenti za njihovu proizvodnju upravo su transformatorski kotlovi pa će tako ishod suradnje biti izgradnja suvremene i vrhunski opremljene tvornice za njihovu proizvodnju na Končarovoj lokaciji u Sesvetskom Kraljevcu.

Značajan tehnološki razvoj
Navedenom suradnjom se prije svega postiže opsežna razmjena znanja i iskustava, kao preduvjet za značajan tehnološki razvoj i podizanje standarda izvrsnosti, a ključnu ulogu ima i otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje prilika za učenje, usavršavanje i zajedničko svladavanje tehnoloških i tržišnih prepreka.

Suradnja Končara i Siemensa ima i povijesnu dimenziju jer seže u prošlost dugu stotinu godina. Naime, po osnutku Končara davne 1921. godine prvi vlasnik tadašnjeg poduzeća bio je upravo Siemens, koji je suradnju s Končarom nastavio 1994. osnutkom zajedničkog društva Končar – Energetski transformatori, s udjelom vlasništva Siemens (danas Siemens Energy) 51% i Končar 49%. Tvornica je smještena na lokaciji Končara na Jankomiru i danas je jedna od najboljih tvornica velikih energetskih transformatora na svijetu.

(Poslovni dnevnik)

pročitajte više

Prihodi Končara lani premašili milijardu eura, profit 163,3 milijuna eura

Grupa Končar u protekloj je godini nastavila snažnu putanju rasta na domaćem i međunarodnom tržištu, a poslovnu 2024. pamtit će, između ostalog, po ostvarenoj neto dobit od 163,3 milijuna eura, što je za 130,4 posto više nego u 2023. godini, priopćili su iz tvrtke.

“Zahvaljujući neprekidnim naporima i nastavku transformacije poslovanja te kontinuiranim ulaganjima u razvoj, nove proizvodne kapacitete i digitalizaciju proizvoda, Končar se dodatno etablirao kao vodeći tehnološki proizvođač i regionalni lider u elektroenergetici, urbanoj mobilnosti, obnovljivim izvorima energije i digitalnim rješenjima’’, istaknuo je Gordan Kolak, predsjednik Uprave kompanije.

Rast od 18 posto

EBITDA iznosi 183,2 milijuna eura i dvostruko je veća od one u prethodnoj godini, a EBITDA marža iznosi 17,4 posto. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga ostvareni su u iznosu od 1,06 milijardi eura, što je za 161,5 milijuna eura ili 18,1 posto više u odnosu na 2023. godinu. Pritom je u izvozu ostvareno 743,1 milijun eura prihoda od prodaje, što je rast od 28,3 posto. Udio izvoza zauzima preko 70 posto ukupnih prihoda od prodaje. Iz Končara napominju da su prihodi od prodaje proizvoda i usluga u izvozu povećani na gotovo svim tržištima, a najznačajnije povećanje i dalje se odnosi na tržište Europske unije (EU) gdje je iznos izvoza povećan za 133 milijuna eura. Točnije, izvoz u zemlje EU ostvaren je u iznosu od 551,7 milijuna eura te čini 74,2 posto ukupno ostvarenog izvoza.

Na domaćem tržištu ostvareni su prihodi od prodaje od 312,5 milijuna eura, što je pad od 0,8 posto. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta iznosi 29,6 posto. U prethodnoj godini rasli su gotovo svi poslovni segmenti grupe, a predvodi segment prijenosa i distribucije električne energije. Vodeću ulogu i dalje imaju transformatori koji su, kao najsnažnija izvozna poluga Končarevog proizvodnog portfelja, velikim dijelom zaslužni za ukupna Končarova ostvarenja.

Izvrsni rezultati također su ostvareni i u ostalim poslovnim područjima, a u prošloj je godini posebno do izražaja došao segment urbane mobilnosti i infrastrukture u kojem je zaključeno nekoliko značajnih ugovora. Iz kompanije su istaknuli da su, unatoč još uvijek prisutnim globalnim nestabilnostima, odlični rezultati grupe nadmašili visoko postavljene ciljeve s početka godine.

Na svjetskom tržištu

Pritom navode da knjiga ugovora za realizaciju iznosi 1,1 milijardu eura te je plan za cijelu godinu gotovo u cijelosti pokriven ugovorima. Puni se i 2026. te naredne godine za koje su već ugovoreni novi poslovi u iznosu od ukupno 925,8 milijuna eura.

“Znanje, kvaliteta i pouzdanost prepoznati su i na svjetskom tržištu, što potvrđuje i knjiga narudžbi, ‘backlog’, koja je na kraju 2024. dosegnula dojmljiv iznos od preko dvije milijarde eura, pri čemu udio ugovora na izvoznim tržištima zauzima 74,4 posto. U novoj poslovnoj godini nastavljamo s aktivnostima transformacije poslovanja u cilju daljnjeg osnaživanja Končara na globalnom tržištu’’, napominje Kolak.

Čelni čovjek kompanije navodi da je investicijski ciklus usmjeren na digitaliziran portfelj proizvoda, rješenja i usluga za energetski, transportni i industrijski sektor, proširenje proizvodnih kapaciteta te ostvarenje daljnjeg rasta poslovanja.

Tržišna kapitalizacija Končara je na kraju 2024. dosegnula iznos veći od 1,1 milijarde eura, čime se tverta pridružila biranom društvu od samo nekoliko kompanija na Zagrebačkoj burzi čija vrijednost dionica prelazi milijardu eura, navode.

(Poslovni dnevnik)

pročitajte više

Slijedi zlatno doba za Dalekovod, ugovoreni poslovi teški više od 400 milijuna eura

Poslovanje Dalekovoda u prošloj godini potvrdilo je optimistična predviđanja. Čini se kako je to tek početak još bolje poslovne priče koja slijedi u idućim godinama, kad je riječ o najavljenim poslovima. Eugen Paić-Karega je u Dalekovod stigao 2022. godine, s dugogodišnjem iskustvom s visokih pozicija u financijskom sektoru. Predsjednik je Uprave od 1. travnja 2024., a uz njega Upravu čini i Tvrtko Zlopaša.

Osim što ste lani proslavili 75. godišnjicu kompanije, 2024. donijela je značajan pozitivni preokret u poslovanju društva. To potvrđuju i ovih dana objavljeni poslovni rezultati za prošlu godinu. Što biste posebno izdvojili?

Ključno je bilo na optimalan način objediniti prilike koje pruža konjunktura na tržištima na kojima poslujemo s potrebom da na pravi način završimo preustroj kompanije i Grupe. Sve s ciljem pozicioniranja Dalekovod Grupe kao strukturirane EPC kompanije koja kroz svoje tvrtke i operativne podružnice upravlja projektima izgradnje u području Energetike i Infrastrukture.

Imamo jasnu viziju – povezati očekivanja naših klijenata/investitora s procesima unutar Grupe tako da projekte i poslove adekvatno ugovorimo, realiziramo u očekivanom roku i kvaliteti, na siguran način te stvorimo dugoročno održivo poslovanje.

Dalekovod je danas jedan od ključnih aktera zelene energetske tranzicije, poželjan poslodavac, a prije svega stabilna i kapitalnom strukturom snažna kompanija te time izvrsno pozicionirana da u sljedećem razdoblju raste i snažnije od očekivanog rasta tržišta na kojima se natječemo.

I rezultati za 2024. godinu pokazuju da smo na pravom putu, naveo bih samo neke osnovne pokazatelje.

Uz spomenutu dobru poslovnu i tržišnu poziciju, poslovni prihodi u 2024. godini rasli su za 17 posto i iznosili su 195,8 milijuna eura. EBITDA je dosegnula 12,5 milijuna eura, što je povećanje od 11,3 milijuna eura, a neto dobit Grupe iznosila je 6,1 milijun eura.

U kontekstu iskoraka na strana tržišta, izdvajaju se poslovi koje je Dalekovod posljednjih mjeseci dobio na tržištima Švedske, Njemačke i Norveške. Koliko su takvi poslovi važni za daljnje pozicioniranje na europskom tržištu?

Novi dogovoreni poslovi i sklopljeni ugovori vrijedni gotovo 100 milijuna eura, u Švedskoj, Njemačkoj i Norveškoj, ali i na ostalim tržištima gdje smo tradicionalno prisutni, potvrda su naše konkurentnosti, međunarodne reputacije i kvalitete usluga koje pružamo. Značajno je i to što najveće poslove dobivamo na ‘najtežim’ tržištima jer kriteriji koji se moraju zadovoljiti na skandinavskim natječajima vjerojatno su najstrože posloženi na svijetu, bez obzira je li riječ o tehničkim detaljima projekta, brizi o ljudima ili okolišu. Naravno, značaj novih poslova ne leži samo u njihovoj financijskoj vrijednosti, izgrađeni su partnerski odnosi i stabilne veze s investitorima koji jamče daljnje pozicioniranje i, na neki način, pristup najzahtjevnijim, ali i ujedno najunosnijim projektima u sektoru izgradnje energetske infrastrukture i zelene tranzicije u Europi. U ovom kontekstu posebno izdvajamo ugovor s Tennetom u Njemačkoj u iznosu 32 milijuna eura, jer predstavlja prvi ugovor izravno s operaterom prijenosnog sustava u Njemačkoj te potvrdu čvrstog pozicioniranja i na ovom tržištu.

Kako stojite s poslovima u našoj regiji? Koje projekte trenutno izvodite i koji su planovi?

U regiji, Dalekovod aktivno sudjeluje u nizu projekata modernizacije i izgradnje elektroenergetske i prometne infrastrukture, a tvrtke Dalekovod Mostar i Dalekovod Ljubljana sjajno su pozicionirane na svojim tržištima. Angažirani smo na projektima u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji gdje se također događa zamjetan razvoj tržišta i svojevrstan energetski ‘boom’ pa su i planovi u skladu s time. Trenutno smo najaktivniji u Sloveniji, gdje gradimo 31,2 kilometra dug dalekovod Hudo – Kočevje, vrijedan preko 14,5 milijuna eura. Krajem prošle godine završili smo važan projekt zamjene 30 kilometara dugog dalekovoda Divača – Pivka – Ilirska Bistrica, kojim je osigurana stabilna elektroenergetska veza između Hrvatske i Slovenije.

Knjiga ugovora teška je iznad 400 milijuna eura. Znači li to da će kompanija u ovoj i idućoj godini zapravo poslovati još bolje?

Moram naglasiti da je portfelj ugovora sada već vrijedan 415 milijuna eura što je 134 milijuna eura više u odnosu na kraj 2023. godine, čime Dalekovod Grupa nastavlja razdoblje financijske stabilnosti i predvidljivog rasta. Na svim tržištima na kojima poslujemo, prisutan je rast poslovnih aktivnosti i očekujemo nastavak investicijskog zamaha. Kvalitetno ugovoreni poslovi omogućuju nam dugoročno planiranje, dodatna ulaganja u tehnologiju i ljudske resurse te kontinuirano poboljšanje operativne učinkovitosti.

Koliko je za budućnost Dalekovoda važna integracije s Končarom i što sve to donosi?

Integracija s Končarom predstavlja vrlo bitan korak u našem strateškom razvoju. Ova sinergija donosi brojne prednosti, uključujući povećanu financijsku stabilnost, optimizaciju poslovnih procesa i proširenje tržišnog dosega. Udruživanjem resursa i stručnosti, Dalekovod i Končar zajedno stvaraju snažniju platformu za inovacije i konkurentnost na globalnom tržištu i ponosni smo i sretni što danas Grupu čine dva snažna brenda – Končar i Dalekovod.

U više navrata sam naglasio da ta stabilnost i sinergija te izuzetno povoljan tržišni trenutak, naizgled ovu generaciju dalekovodaša stavlja u opušteniju situaciju u odnosu na neke prethodne. Ali zapravo je obrnuto – imamo izuzetno veliku odgovornost da ove dobre prilike pretvorimo u snažne temelje za dugoročno uspješan i održiv Dalekovod, oslonjen na bogato nasljeđe i temeljne vrijednosti, Dalekovod za sljedećih 75 godina.

Nedavno ste objavili kako se s prvim danom listopada i uvođenjem novog sustava nagrađivanja i praćenja radne učinkovitosti za Dalekovod, zaokružuje proces značajnog rasta plaća svim zaposlenicima Grupe, koji se sukcesivno provodio tijekom cijele 2024. godine. O kojim se konkretno brojkama radi u kontekstu povećanja plaća?

Bitno je naglasiti da povećanje plaća jest ključan dio, ali samo dio promjene ukupnog sustava nagrađivanja koji ima za cilj na adekvatan način prepoznati doprinos svakog zaposlenika ukupnom uspjehu Grupe te time ostvariti i pretpostavke za transparentno plaćanje i nagrađivanje.

Ova promjena je sigurno ključna promjena koju smo na temelju intenzivnih analiza i projekcija cjelokupnog tima, od kolege Tvrtka Zlopašedo svih ključnih rukovoditelja, hrabro proveli u Dalekovodu. Ona u kontinuitetu obuhvaća povećanje satnica na inozemnim tržištima, povećanje dnevnica, optimiranje rotacija rada na inozemnim projektima, uvođenje sustava ocjene radnog učinka te u konačnici, kao što ste naveli, povećanje plaća za rad u Hrvatskoj. Ukupno ulaganje na godišnjoj razini prelazi šest milijuna eura, ali radno smo intenzivna kompanija te su upravo ljudi, njihovo znanje, angažman, odnos prema kvaliteti rada i imovini koju koriste te u konačnici i lojalnost osnovni preduvjet za uspješno poslovanje. Sretni smo što smo kao rezultat ostvarenih promjena i doprinosa svih tim promjenama u proteklom razdoblju mogli doći u poziciju da na pravi način vrednujemo doprinos naših zaposlenika. A svjesni smo i činjenice da je Dalekovod kompanija koja se natječe na visoko integriranom europskom tržištu što uključuje i tržište rada. Ovi procesi će se tijekom ove godine nastaviti i u sastavnicama Grupe te time na sličan način obuhvatiti svih 1100 ljudi koji rade u Grupi.

Navedene promjene su bitne i za ostvarivanje naših poslovnih planova jer imamo ambiciju dodatno rasti te ćemo u sljedećem razdoblju intenzivno zapošljavati. Povećanje plaća, motivirajuće radno okruženje, prepoznavanje doprinosa, mogućnost napredovanja, kao i svako drugo ulaganje u zadovoljstvo zaposlenika, uz financijsku sigurnost i stabilnost kompanije, vidimo kao temeljni preduvjet na putu do jednog od najpoželjnijih poslodavaca u regiji.

No tu je još jedan za nas izuzetno bitan fokus – s obzirom na prirodu našeg posla ključna je i briga o sigurnosti i dobrobiti zaposlenika, zato kontinuirano rastu i ulaganja u sigurnost i zaštitu na radu. Kako bismo taj segment dodatno osvijestili ovu smo godinu proglasili ‘Godinom sigurnosti na radu u Dalekovodu’.

Analitičari najavljuju itekako svijetle perspektive Dalekovoda. Uz značajne očekivane investicije u Hrvatskoj, u Skandinaviji i Njemačkoj u sljedećih petnaestak godina najavljeni su projekti vrijedni desetke milijardi eura, što je dodatno potvrđeno značajnim predviđenim sredstvima za investicije u visokonaponsku energetsku mrežu u predstojećoj sedmogodišnjoj perspektivi proračuna Europske unije od više od 500 milijardi eura. Može li Dalekovod računati na značajan dio tog kolača?

Sa svojom strategijom fokusa na energetiku – dalekovode, trafostanice te željezničku i prometnu infrastrukturu, pritom ne zanemarujući ostale prilike, smatram da je Dalekovod izvrsno pozicioniran za nastavak uspješnog poslovanja uz spomenute okolnosti. Uz to, visoka razina kapitaliziranosti i ustroj Grupe kojom se postiže kontrola svih dijelova procesa od projektiranja, preko nabave i proizvodnje ključnih sastavnica do same izgradnje te sinergije ostvarive unutar Grupe Končar omogućava da se strategija rasta i realizira na efikasan i održiv način. S našim dosadašnjim iskustvom i prisutnošću na spomenutim tržištima, Dalekovod je spreman iskoristiti ove mogućnosti i osigurati značajan udio u nadolazećim projektima.

Dalekovod će biti u idućem razdoblju angažiran i na elektrifikaciji željeznica, što je druga niša gdje se očekuju značajne investicije u Hrvatskoj u predstojećem vremenu. Kakva su očekivanja u tom smislu?

Dalekovod je među malim brojem kompanija koje imaju znanje, iskustvo, reference i potencijal raditi i u realizaciji najkompleksnijih projekata razvoja željezničke infrastrukture. Kompanija je i do sada u segmentu modernizacije imala značajnu prisutnost prvenstveno u izgradnji kontaktne mreže, s obzirom na to da proizvodimo dio asortimana opreme. Na ulaganja gledamo kao i na jedinstvenu priliku za jačanjem prisutnosti Dalekovoda u željezničkom sektoru, ali i pozicije na domaćem tržištu, gdje za sada ostvarujemo oko 25 posto prihoda.

Prema procjenama HOPS-a, bit će potrebno uložiti 2,5 milijarde eura u hrvatsku prijenosnu mrežu u idućem desetljeću. Realizacija, kao i dinamika izgradnje navedenih investicija ovisit će o dinamici priključenja novih obnovljivih izvora na prijenosnu mrežu te mogućnosti osiguranja financijskih sredstava iz različitih izvora kao što su mrežarina, naknada za priključenje i fondovi EU. Kakve su procjene, kojom će se dinamikom odrađivati taj generacijski zalogaj?

Jasno je da će dinamika realizacije ovih investicija zahtijevati ozbiljan angažman svih ključnih dionika u sektoru.

Naime, za uspješno ostvarenje zelene energetske tranzicije i dekarbonizacije energetskog sektora, ključno je u relativno kratkom vremenskom okviru obnoviti postojeću elektroenergetsku mrežu i značajno povećati njezin kapacitet. Dobar primjer ovoga je Program Lika, u kojem je Dalekovod Projekt zadužen za izradu idejnih rješenja 400 kV dalekovoda te razradu tehničkih rješenja koja će omogućiti izgradnju. Cilj realizacije je značajno unaprijediti prijenosnu mrežu Hrvatske, čime će se povećati njena operativna sigurnost i pouzdanost te omogućiti daljnji razvoj i integraciju novih obnovljivih izvora energije.

Ovaj zadatak predstavlja veliki društveni, tehnički i ekonomski izazov. Dosadašnja iskustva pokazuju da su investicije u elektroenergetske mreže često spore i dugotrajne zbog raznih prepreka. Najveći problemi javljaju se u fazi pripreme projekata, uključujući imovinsko-pravne odnose i potrebne dozvole. U fazi ugovaranja i izvođenja radova, mogući su zastoji u javnim nabavama, a tijekom izvođenja radova dolazi do produženja rokova. Naravno u obzir je bitno uzeti i rastuću cijenu rada i situaciju na tržištu rada, jer kao što sam naglasio, natječemo se na integriranom europskom tržištu rada, stoga su detaljno planiranje, podrška svih ključnih dionika ubrzavanju procesa ali i brzina prilagodbe promijenjenim tržišnim okolnostima ključni faktori za uspjeh.

Kakav je pogled u budućnost? Jesu li planirani neki novi poslovni iskoraci u ovoj i idućoj godini?

Tržišta na kojima poslujemo pokazuju značajan rast te iznimnu dinamiku iz nekoliko ključnih razloga. Zelena i digitalna tranzicija te pomak prema obnovljivim izvorima energije i općeniti trend prijelaza s energije proizvedene iz tradicionalnih fosilnih izvora na električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora zahtjeva povećanje prijenosnih i distributivnih kapaciteta te elektrifikaciju prometa, a prijenosna i transportna mreža je relativno stara i zahtjeva obnovu. Zato u ovoj i idućim godinama očekujemo nastavak jačanja pozicije na ključnim europskim tržištima te daljnje iskorake koji će osigurati našu konkurentnost u dinamičnom okruženju elektroenergetskog sektora. Dalekovod će i dalje nastaviti s pravovremenom, sigurnom i beskompromisnom realizacijom i najzahtjevnijih projekta, pri čemu će ulaganja u ljude, sigurnost, modernizaciju, brigu o okolišu i prirodi te održivost ostati ključni stupovi našeg poslovnog modela. Dakle, u 2025. godini okrećemo se budućnosti i fokusiramo se na ono što je potrebno za ostvarivanje naših punih potencijala i planova, odnosno da budemo bolji, jači i sigurniji.

(Poslovni dnevnik)

pročitajte više

Prihodi JGL Grupe prošle godine uzletjeli iznad 250 milijuna eura

JGL, domaća farmaceutska kompanija u domaćem vlasništvu, objavila je nerevidirane konsolidirane poslovne rezultate za 2024. godinu, ostvarivši izniman rast prihoda od prodaje i povećanje dobiti. Dosegnuvši 254 milijuna eura, poslovni prihodi JGL Grupe porasli su za 20 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je dobit prije oporezivanja (EBT) ostvarila skok od 32 posto, dosegnuvši 28,4 milijuna eura.

Dvoznamenkasti rast

JGL nastavlja dvoznamenkasti rast i u osnovnom, farmaceutskom poslovanju, gdje je JGL Pharma ostvarila 216,2 milijuna eura poslovnih prihoda, što predstavlja povećanje od 21 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno, dobit prije oporezivanja dosegnula je 26,9 milijuna eura, uz impresivno povećanje od 34 posto. Ostvareni financijski pokazatelji, koji odražavaju dvostruki rast poslovanja u protekle četiri godine, potvrđuju stabilnost kompanije te otvaraju prostor za nova ulaganja, jačanje prisutnosti na ključnim, kao i širenje na novim tržištima. Sličan, pozitivan trend dvoznamenkastog rasta bilježi i povezana tvrtka Adrialab, kao i ljekarničko poslovanje kroz ZU Ljekarnu Pablo i Primorske ljekarne.

“Povećanje prihoda rezultat je kontinuiranog ulaganja u istraživanje i razvoj, proizvodne tehnologije, marketinške operacije i druga područja koja su vezana uz terapijske skupine oftalmologije, dermatologije te gripe i prehlade, kao i ekspanzije poslovanja. Implementacija digitalnih rješenja i fokus na operativnu učinkovitost donijeli su značajne pomake u zadovoljstvu naših globalnih pacijenata, što se pozitivno odrazilo na poslovne pokazatelje. Čestitam svim zaposlenicima na uspjehu, s ovakvim temeljima spremni smo za izazove koji su pred nama. U kontekstu iznimno nestabilnog poslovnog okruženja, ključno je zadržati visoku razinu odgovornosti, prilagodljivosti i stalnog opreza”, izjavio je Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a.

Vučić je povodom objave rezultata podsjetio na uspješno izdavanje nove emisije obveznica od 60 milijuna eura krajem 2024. godine, najvećeg izdanja obveznica povezanih s održivošću u privatnom nefinancijskom sektoru Republike Hrvatske.

Upravljanje dugom i stabilno poslovanje JGL-a rezultirali su i smanjenjem omjera neto duga i EBITDA u 2024. godini, što dodatno osnažuje financijsku stabilnost kompanije i otvara nove investicijske potencijale.

Proizvedeno je ukupno 60,2 milijuna proizvoda, a svi ključni brendovi bilježe nastavak izvrsnih prodajnih rezultata, dok pozicije jačaju na gotovo svim tržištima. U dermatološkoj terapijskoj skupini JGL portfelja tako se posebno istaknuo Aknekutan koji je u 2024. godini postao najveći brend kompanije. S impresivnim rastom od 60,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, Aknekutan bilježi najveći postotni rast na tržištu Kazahstana, a istovremeno održava dominaciju na svim tržištima na kojima je prisutan.

Brendovi koji ostvaruju najveće prihode iz segmenta gripe i prehlade su Aqua Maris, s rastom prodaje od 12,6 posto, a koji i dalje drži vodeću poziciju u bezreceptnom portfelju JGL Pharme, te Meralys koji je nastavio dvoznamenkasti rast i osnažio poziciju tržišnog lidera s udjelom od 38 posto.

Vizol S jedan od aduta

Značajne stope povećanja prihoda od 31,7 posto ima i Vizol S, vodeći brend iz oftalmološkog portfelja JGL-a. Nakon rekordne 2023., visoka očekivanja opravdana su i u 2024. godini značajnim rastom prodaje na tržištima s vlastitim operacijama i u B2B modelu poslovanja, a gdje je Vizol S prepoznat kao inovativno i pouzdano rješenje za probleme suhog oka.

“Rezultati nisu samo brojke, već i potvrda iznimnog rada i posvećenosti naših zaposlenika. Njihova stručnost, inovativnost i timski rad ključni su za naš uspjeh. S optimizmom gledamo prema budućnosti”, zaključila je Eva Usmiani Capobianco, predsjednica Upravnog odbora JGL-a.

(Poslovni dnevnik)

pročitajte više

Ericsson NT i HT Mostar potpisali nove ugovore

Ericsson Nikola Tesla i HT Mostar potpisali su nove ugovore vrijedne 2,7 milijuna eura, čime se nastavlja uspješna dugogodišnja suradnja između tih kompanija, izvijestili su u utorak iz Ericsson NT.

Ugovore su potpisali predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević i predsjednik Uprave HT-a Mostar Goran Kraljević. Ugovorena je usluga upravljanja softverom za ukupnu instaliranu bazu Ericssonovih rješenja u mreži HT-a Mostar za razdoblje od 2025. do 2027. godine, novo proširenje radijske pristupne mreže te implementacija kontrole pristupa i kvalitete usluge za uvođenje VoLTE funkcionalnosti.

Realizacijom ovih ugovora, kako se navodi, dodatno će se modernizirati i proširiti postojeća baza Ericssonovih rješenja u radijskoj i paketskoj jezgrenoj mreži HT-a Mostar te omogućiti jednostavnije i agilnije upravljanje kao i kreiranje novih naprednih usluga na zadovoljstvo krajnjih korisnika bosanskohercegovačkog operatora.

Aktivnosti na realizaciji ugovorenih poslova kreću odmah.

(Hina)

pročitajte više

Anketa

HIZ - Anketa

Poštovani,

Današnje gospodarstvo zahtjeva od svih poslovnih subjekata da digitaliziraju svoje poslovanje, kako bi pratili konkurenciju, prilagodili se zahtjevima poslovnog svijeta, pojednostavnili, pojeftinili i olakšali poslovne procese. Udruga Hrvatski izvoznici će Vas, prateći trendove u gospodarstvu, informirati o mogućnostima dobivanja potpore od strane fondova EU i općenito pružiti Vam pomoć oko digitalizacije.

Za početak Vas molimo da izdvojite 2 minute svog vremena i ispunite anketu iz priloga, kako bi mogli prikupiti podatke o stanju digitalizacije naših partnera.

'HIZ - Anketa' na poveznici:

https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/HIZ

Napominjemo da je ovo jedinstvena osobna poveznica. Molimo vas da je ne dijelite.

Srdačan pozdrav,

HIZ

pročitajte više

Predavanja

FER i IEDC - Technical Leadership Program (TLP)

FER i IEDC održavaju Technical Leadership Program (TLP) u periodima: od 17. do 22. ožujka 2025., od 07. do 12. travnja 2025. , od 02. do 07. lipnja 2025.g. i od 30. lipnja do 05. srpnja 2025. godine. Prijave su otvorene do 28. veljače 2025.g.

Više informacija na linku: https://www.fer.unizg.hr/cjelozivotno_obrazovanje/tlp#

pročitajte više

TIKO PRO PODUZETNIČKI DORUČAK 2025 - ZAHVALA

U svijetu gdje se prilike za financiranje i razvoj poduzetničkih vizija neprestano mijenjaju, Tiko Pro d.o.o. je ponovno dokazao svoju predanost osnaživanju poduzetničke zajednice organizacijom iznimno uspješnog webinara: "TIKO PRO PODUZETNIČKI DORUČAK 2025 – Gdje se skrivaju bespovratna sredstva?". Virtualni događaj, održan 13. veljače 2025., na platformi Zoom, privukao je preko 200 aktivnih slušatelja, dok je broj registriranih sudionika bio dvostruko veći, signalizirajući izuzetan odaziv i interes iz raznih krajeva Hrvatske.

Glavni fokus ovogodišnjeg događaja bio je prezentirati poduzetnicima aktualne i nadolazeće natječaje u 2025. godini. Prema svim najavama, 2025. godina bit će vrlo popularna za EU sredstva, a natječaja je najavljeno više no ikad.

Događaj je započeo uvodnim govorom Sandre Golob, voditeljicom projekata u Tiko Pro Hrvatska te moderatoricom samog događaja. Osim što je Sandra u svojem izlaganju naglasila tko je „idealan“ kandidat za konkuriranje na EU natječaje, detaljno je predstavila konkretne informacije o trenutno popularnim natječajima za poduzetnike kao što su:

· Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja,

· Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo,

· Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju,

· Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija,

· Pametna industrija.

Nakon uvodnog izlaganja Sandre, program se nastavio predavanjem Lane Labinjan (Voditeljica projekata, Tiko pro Hrvatska). Lana je sudionicima približila mogućnosti financiranja inovativnih projekata, naglašavajući važnost strategije pametne specijalizacije (S3) te prilike koje donose razni inovativni natječaji u Hrvatskoj poput Inovacijskih vaučera, IRI natječaja, prilikama za start-upe i dr. Posebno je istaknula TRL ljestvicu kao alat za procjenu stupnja tehnološke spremnosti projekata, naglasivši kako je inovativnost ključan kriterij za povlačenje sredstava iz EU fondova.

Karmen Španjol, također voditeljica projekata u Tiko Pro, fokusirala se na investicijske poticaje i HBOR kredite namijenjene poduzetnicima koji planiraju modernizaciju poslovanja ili ulaganja u održivi turizam. Kroz konkretne primjere pojasnila je kako poduzetnici mogu ostvariti porezne olakšice, bespovratne potpore te dugoročne financijske instrumente, osiguravajući stabilan rast i konkurentsku prednost.

Zaključnu prezentaciju održao je Matej Tisaj, voditelj EU programa, koji je sudionicima dao uvid u međunarodne prilike kroz EU fondove poput Horizon Europe, Digital Europe i Innovation Fund. Naglasio je kako sudjelovanje u europskim projektima ne donosi samo financijske benefite, već i dugoročnu konkurentsku prednost kroz jačanje inovacijskih kapaciteta i međunarodnih partnerstava.

Interakcija s publikom, iako vremenski ograničena, odrazila je izniman interes i angažman sudionika, dok je širok geografski odaziv potvrdio relevantnost i aktualnost obrađenih tema. Partnerstvo s uglednim organizacijama poput AmCham-a, SLO–CRO gospodarske komore, Hrvatskih izvoznika i Seyfor Hrvatske dodatno je osnažilo značaj i profesionalnost ovog događaja.

U svjetlu izuzetnog uspjeha TIKO PRO PODUZETNIČKOG DORUČKA 2025, jasno je da Tiko Pro nastavlja igrati ključnu ulogu u osnaživanju poduzetničkog sektora, pružajući dragocjene informacije, podršku i inspiraciju za korištenje EU fondova. Ovaj događaj ne samo da je informirao i otvorio put do financijskih sredstava, već je i potaknuo poduzetnike na akciju, inovacije i suradnju, čineći ga iznimno korisnim iskustvom za sve prisutne.

📌 Snimku događaja pogledajte ovdje: https://www.tiko-pro.hr/akademija/poduzetnicki-dorucak
📌 Za dodatne informacije o aktualnim i najavljenim natječajima te upite vezane uz Vaš projektni prijedlog, obratite nam se na: info@tiko-pro.hr

pročitajte više

Konferencije i sajmovi

AGRITECH - konferencija i sajam

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova proslijedilo je obavijest Veleposlanstva Savezne Republike Nigerije iz Budimpešte kojim se najavljuje održavanje druge Međunarodne konferencije i izložbe AGRITECH u nigerijskoj državi Osun od 8. do 10. travnja 2025. Riječ je o vodećoj međunarodnoj izložbi agrotehnologije i konferenciji o agrobiznisu u Africi, čiji je cilj okupljanje ključnih igrača u poljoprivrednom sektoru diljem svijeta radi interakcije i suradnje u istraživanju mogućnosti gospodarske suradnje između Nigerije i drugih zemalja sudionica.

pročitajte više

Događanja u Turkmenistanu u 2025. godini

Prema informaciji iz MVEP-a, u privitku dostavljamo popis skupova, izložbi, sajmova i konferencija na raznim područjima, uključujući i gospodarstvo, koji će se tijekom 2025. godine održati u Turkmenistanu.

pročitajte više

26. Međunarodni simpozij o kvaliteti

Obavještavamo Vas o održavanju 26. Međunarodnog simpozija o kvaliteti: "KVALITETA - JUČER, DANAS, SUTRA" koji će se održati u Šibeniku od 02. do 04. travnja 2025.g. (podaci u prilogu).

Za sve dodatne informacije glede prijave na simpozij, te plaćanju pristojbe, ispred Hrvatskog društva menadžera kvalitete, stoje Vam na raspolaganju:

Zvonimir Polanec: +385 1 6556-233; E-mail: zvonimir.polanec@oskar.hr
Anita ZadoBešker: +385 98 672292; E-mail: anita.besker@oskar.hr

Prijava za simpozij nalazi se na linku: www.hdmk.hr

pročitajte više

Poslovni summit EU-Ukrajina

Obavijest o „Poslovnom summitu EU-Ukrajina“ koji će se održati 10. i 11. travnja 2025. u Bruxellesu.

Cilj Summita je predstaviti informacije o ključnim financijskim instrumentima EU-a i mehanizmima suradnje kako bi se potaknula ulaganja privatnog sektora u Ukrajinu.

Ovogodišnji Summit ujedno će poslužiti i kao uvod u Konferenciju o obnovi Ukrajine (URC2025) koja će se održati 10. i 11. srpnja 2025. u Rimu.

Informacije o panelima, radionicama i govornicima te obrazac za registraciju bit će dostupni u drugoj polovici veljače na poveznici: https://ebsummits.eu/our-summits/future-of-ukraine/.

[dokument1]

pročitajte više

Natječaji

Objava poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04)

Ministarstvo gospodarstva je 23. prosinca 2024. godine objavilo poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04) u okviru Programa konkurentnosti i kohezija 2021.-2027.

Poziv „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ provodi se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu trajnog poziva. Datum početka zaprimanja projektnih prijava je 04. veljače 2025. godine u 11:00 sati, a projektni prijedlozi će se zaprimati do iskorištenja raspoloživih sredstava za predmetni Poziv, a najkasnije do 31. prosinca 2026. u 11:00 sati.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 20.000.000,00 EUR.

Cilj Poziva je pružanje potpore MSP-ovima kako bi povećali međunarodnu konkurentnost ocjenjivanjem sukladnosti i certifikacijom proizvoda, usluga ili procesa u skladu sa zahtjevima međunarodno priznatih normi ili certifikacijskih shema, odnosno olakšati pristup međunarodnom tržištu i povećati konkurentnost MSP-ova kroz dostizanje primjenjive razine međunarodno priznatih normi i standarda kao i sustava upravljanja, kojima se dokazuje razina kvalitete i sigurnosti u razmjeni roba i usluga te pridonosi povjerenju kupaca.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinom projektnom prijedlogu je 3.000,00 EUR, a najviši 150.000,00 EUR po pojedinom projektnom prijedlogu.

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su:

1. Certificiranje proizvoda, usluge, procesa

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju proizvoda, usluga, procesa, odnosno ocjenjivanje sukladnosti proizvoda, usluge, procesa s određenom normom ili specifikacijom (u skladu s Direktivama ili Uredbama usklađenog zakonodavstva EU i odgovarajućim normama na koje se pozivaju Direktive ili Uredbe).

Prihvatljive projektne aktivnosti mogu biti sve radnje u okviru postupaka ocjenjivanja sukladnosti.

Aktivnosti certifikacije proizvoda, usluga, procesa mogu biti prihvatljive samo ukoliko je neovisno ocjenjivanje sukladnosti provedeno od strane akreditiranog tijela .

Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio.

2. Certificiranje sustava upravljanja

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju sustava upravljanja i uključuju:

- ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima međunarodno priznatih normi za sustave upravljanja ili iz područja usluga (ISO)

- ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima tržišno priznatih certifikacijskih shema (poput FSC i/ili PEFC certifikacija, BRC norme, KOSHER, HALAL, EU Ecolabel certifikat (prihvatljiv trošak izrada elaborata za EU Ecolabel certifikat) i sl.).

Aktivnosti certifikacije/certificiranja sustava upravljanja mogu biti prihvatljive samo ukoliko su provedene od strane tijela akreditiranog za uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom.

Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio.

Maksimalni intenzitet potpore je do 75 % prihvatljivih troškova za mikro i mala poduzeće, odnosno 55 % prihvatljivih troškova za srednja poduzeća.

Prihvatljivi prijavitelj je pravna ili fizička osoba koja je mikro, mali ili srednji poduzetnik, sukladno definiciji veličine poduzeća utvrđenoj u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe o općem skupnom izuzeću.

Projektni prijedlozi se podnose elektronički, putem portala informacijskog sustava eKohezija.

Pitanja s jasno naznačenom referencom na Poziv moguće je poslati isključivo putem elektroničke pošte na adresu certifikacija@mingo.hr, a odgovori na pitanja bit će objavljeni na stranici https://eufondovi.gov.hr/, u okviru odgovarajućeg poziva.

Upiti zaprimljeni na druge adrese neće biti uzeti u obzir, niti će odgovori na tako postavljena pitanja biti objavljeni na način propisan pravilima Poziva.

Natječajnu dokumentaciju možete pronaći pod poveznicom https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=6d1e4468-2e06-4ab5-a122-1910f9c9734d.

Izvor: Ministarstvo gospodarstva

pročitajte više

EFRR zajmovi za investicije do 100tk€

EFRR Mali zajmovi za investicije do 100.000 eura i Zajam za obrtna sredstva do 30.000 eura.

Financijski instrument HAMAG-BICRO do 100.000 EUR za mikro, male i srednje poduzetnike i subvencioniranu kamatu od 3,11% za modernizaciju poslovanja.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike.

Financijska omotnica od 50.000.000 eura

EU krediti HAMAG-BICRO su namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzećima te predstavljaju jedinstvenu priliku za dobivanje financijske pomoći u iznosima od min. 25 do 100 tisuća EUR uz subvencioniranu godišnju kamatu od 3,11%:

1. jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova

2. otvaranje radnih mjesta

3. poticanje proizvodnih investicija

Namjena EFRR zajma:

I. Osnovna sredstva (materijalna i nematerijalna imovina)

II. Obrtna sredstva (maksimalno do 30% iznosa zajma)

Prihvatljiva su ulaganja:

· Rabljena oprema je prihvatljiva za financiranje

· PDV je prihvatljiv za financiranje iz EFRR zajmova - za poduzetnike u sustavu PDV-a može financirati kroz obrtna sredstva

· Ulaganje u nabavu električnih punionica

Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme te mnogih drugih projekata.

Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita.

UVJETI I OTPLATA EFRR ZAJMA ZA INVESTICIJE

Iznos zajma	Od 25.000,01 EUR do 100.000 EUR
Kamatna stopa	Osnovna stopa za Republiku Hrvatsku (1) na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod fiksna za cijeli period otplate zajma
Rok korištenja	6 mjeseci od isplate zajma
Poček	Do 1 godine
Rok otplate	Od 1 do 10 godina uključujući poček
Dinamika otplate	Kvartalne rate
Instrumenti osiguranja	Zadužnice korisnika zajma i vlasnika te ostali instrumenti osiguranja ovisno o procjeni rizika od strane HAMAG-BICRO-a
Naknada	- Bez naknade za odobrenje - Izmjene uvjeta nakon Odluke o odobrenju naplaćuju se sukladno Pravilniku o naknadama HAMAG-BICRO-a

Financijski instrument nije namijenjen za financiranje slijedećih aktivnosti:

● refinanciranje postojećih obveza (uključujući plaćanje kredita/leasinga)

● refundiranje ranije plaćenih obveza

● dvostruko financiranje i pretfinanciranje bespovratnih sredstava (kombinacija s drugim izvorima financiranja dozvoljena ukoliko zbroj svih izvora potpore zajedno ne prelazi ukupan iznos pojedine stavke rashoda/ulaganja)

● kupnju vrijednosnih papira i vlasničkih udjela

● kupnju imovine od povezanih osoba

● ulaganja koja služe u osobne svrhe

● ulaganju koja su fizički dovršena ili u cijelosti provedena

● ulaganja u razvoj proizvoda i usluga

● kupnju zemljišta u iznosu koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda

● ulaganja u nekretnine stambene namjene

● aktivnosti i imovina koje se odnose na fosilna goriva

● proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda

● poljoprivredne i ribarske djelatnosti te ostale djelatnosti i aktivnosti isključene Uredbom 2023/2831;

● trgovačke djelatnosti;

● financijske djelatnosti, djelatnosti osiguranja i trgovanje kripto valutama;

● djelatnosti poslovanja nekretninama;

● ostale aktivnosti navedene u Listi isključenih aktivnosti

Financijski instrument izravnih kredita HBOR-a iznad 50.000 EUR za Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata i subvencioniranu kamatu od 2 % za modernizaciju poslovanja bez vlastitog učešća za kredite do 100 tisuća EUR.

Kreditni program Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata od 50 do 400 tisuća EUR:

● poduzetnicima početnicima (posluju kraće od 3 godine)
● mladim poduzetnicima (mladom osobom smatra ona koja još nije navršila 41 godinu života)
● ženama poduzetnicama
● koji ulažu na posebna područja Republike Hrvatske
● koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI).

Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme, ulaganja u istraživanje i razvoj te mnogih drugih projekata.

Stoga, pripremite Vaš projekt na vrijeme!

Okupljen je mladi tim iskusnih financijskih stručnjaka koji imaju iskustva u izradi investicijskih studija i projektnih prijedloga za financiranje EU kreditima, a koji Vam mogu ponuditi sljedeće usluge uz prihvatljivu cijenu:
• Financijska analiza poslovanja poduzeća
• Brza i kvalitetna izrada poslovnog plana (investicijske studije) projekta za financiranje financijskim instrumentima
• Izrada ekonomsko-financijske analize i ekonomsko-tržišne ocjene projekta
• Analiza osjetljivosti
• Podnošenje zahtjeva za kredit zajedno sa ostalom obveznom dokumentacijom
• Komuniciranje s Hamag-Bicro /HBOR do trenutka realizacije kredita

Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. Dakle, sve aktivnosti i komunikacija se odvija on-line što znatno smanjuje troškove i štedi dragocjeno vrijeme poduzetnika.

Na Internet stranici www.grantprojects.hr, dobit ćete odgovore na sve upite u svezi prihvatljivosti Vašeg potencijalnog projekta.

*Kako bi Vam se što prije i precizinije razradila ponuda, ispunite obrazac projektne ideje klikom na link*

Za sve upite kontakitrajte Grant Projects tim putem e-maila: info@grantprojects.org.

pročitajte više

HAMAG ZAJMOVI ZA INVESTICIJE I OBRTNA SREDSTVA

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) te Ministarstvom poljoprivrede ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirat će se dvije vrste zajmova:

Ø EFRR Mali zajmovi za investicije te EFRR Mali zajmovi za obrtna sredstva.

Ø Malim zajmovima za investicije kreditirat će se subjekti malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Namjena ovog zajma je financiranje osnovnih sredstava (materijalna i nematerijalna imovina) te obrtna sredstva maksimalno do 30% iznosa zajma. Maksimalni iznos Malog zajma za investicije iznosi =100.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod.

Ø Zajmovi za obrtna sredstva namijenjeni su isključivo za financiranje troškova poput: troškovi pripreme proizvodnje, sirovina i materijala, troškovi zaposlenih, zakupa poslovnog prostora, režijski troškovi, opći troškovi i sl. Maksimalni iznos Malog zajma za obrtna sredstva je =30.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 0,5 postotna boda.

Za sve dodatne informacije glede izrade poslovnog plana i prijavu na javni poziv, kontakt osoba za dogovor je: mr.sc.Boris Vrtiprah, mag.oec. (e-mail: infob5.savjetovanje@gmail.com; info@b5-consulting.hr ; mob.br. 099 66 95 358).

pročitajte više

Izvozne prilike

Aktualne izvozne prilike koje prikuplja gospodarska diplomacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova od 29.07.2024. - 27.02.2025. možete pronaći OVDJE