|
|
|
|
HIZ newsletter Izvoznik br. 227
Najava
SAVE THE DATE: 19. konvencija hrvatskih izvoznika
19. KONVENCIJA HRVATSKIH IZVOZNIKA Tema: Izvoz u okruženju geopolitičkih rizika Datum: 01. srpnja 2024., Mozaik Event Centar, Slavonska avenija 6/2, Zagreb PRELIMINARNI PROGRAM* 9.30 REGISTRACIJA 10.00 otvaranje 19. konvencije hrvatskih izvoznika uvodni pozdrav: g. Davor Baković, predsjednik Hrvatskih izvoznika Dodjela nagrada „Zlatni ključ“ najboljim izvoznicima u 2023.g. govor: predsjednik Vlade Republike Hrvatske* 11.30 stanka za kavu 12.15 PANEL RASPRAVA na temu: „Izvoz u okruženju... pročitajte više
|
Vijesti
AD Plastik: Novi poslovi za europsko tržište
AD Plastik Grupa u petak je izvijestila da je ugovorila nove poslove za europsko tržište s očekivanim prihodima od 9,2 milijuna eura.
Kako se navodi u objavi na Zagrebačkoj burzi, AD Plastik Grupa je ugovorila nove poslove s kupcem SMP Automotive za europsko tržište, s očekivanim prihodima od 7,4 milijuna eura u predviđenom razdoblju trajanja projekta od devet godina.
Također, za europsko tržište ugovoreni su i novi poslovi s kupcem Ford s očekivanim prihodima od 1,8 milijuna eura u predviđenom razdoblju trajanja projekta od sedam godina.
Prema nedavno objavljenim podacima, AD Plastik Grupa je u prvom kvartalu 2024. godine ostvarila neto dobit od 1,07 milijuna eura, što je 57,8 posto više u odnosu na prva tri lanjska mjeseca, dok su poslovni prihodi dosegnuli 42,4 milijuna eura ili 28,1 posto više.
(Hina) pročitajte više
|
Domaća tvrtka proizvela stroj za proizvodnju vodika iz organskog ostatnog materijala, interes pokazao i grad Zagreb
Kako zbrinuti otpad, a da ne ugrozimo zdravlje građana, kao i oštra podjela na one koji su za termičko uplinjavanje gotovo svih vrsta otpada i onih koji su za kompostiranje jedna je od najvećih dvojbi koja muči hrvatske gradove na čelu sa Zagrebom. Jedno od inovativnih rješenja koje je dobilo i zeleno svijetlo EU-a nudi nam se gotovo ispred nosa. Naime, hrvatska tvrtka DOK-ING u suradnji s Građevinskim fakultetom završila je “uređaj za proizvodnju vodika iz organskog ostatnog materijala”. To je puni naziv tog inovativnog postrojenja, javlja HRT. pročitajte više
|
JGL-u priznanje za posvećenost inovacijama i budućnosti u kojoj zaposlenici čine razliku
Domaćoj farmaceutskoj kompaniji JGL drugu godinu zaredom dodijeljen je Above and Beyond certifikat u kategorijama ‘Future‘ i ‘Innovation‘. Radi se priznanju SELECTIO Grupe koje se dodjeljuje organizacijama koje zadovolje kriterije Poslodavac Partner certifikata ostvarujući visoke rezultate, a što ih svrstava u deset posto najboljih organizacija u regiji u upravljanju ljudskim potencijalima. – U izazovnom vremenu stalnih promjena kojima svjedočimo, izgradnja internog kapaciteta, spremnosti i otpornosti u odgovoru na aktualne i buduće potrebe iznimno je važna. Veseli nas da su upravo u tom području prepoznate naše prakse i aktivnosti kojima se jača kultura uključivanja i povratne informacije, dijeljenja znanja te umrežavanja i suradnje, uz stalni razvoj kompetencija i sustava nagrađivanja koji podržavaju inovacije i promjene. Zasluga je to cijelog JGL tima koji se kontinuirano zalaže učiniti našu organizaciju mjestom u kojem se svi ugodno osjećamo i inspirirani smo svakodnevno učiti i rasti – kazala je Lorena Dika, direktorica Korporativnog HR-a i dodala kako je JGL agilna tvrtka u kojoj je tijekom radnog vremena zaposlenicima omogućen rad na različitim oblicima razvojnih aktivnosti i inovacijskim projektima. Zaposlenicima je osigurano i vrijeme za edukaciju uz dostupne materijale za samostalno usavršavanje te dedicirane mentore. Uz definirane individualne planove razvoja koji kreću od prvog radnog dana, u JGL-u su u proces obuke i razvoja kroz coaching, treninge agilnosti i internu akademiju, uključeni i mentori. Sustav plaća u JGL-u definiran je u skladu s najboljim europskim standardima, a kontinuirano se radi i na daljnjem rastu njegove transparentnosti, dok se na sve zaposlenike primjenjuje jedinstven sustav nagrađivanja. – Činjenica je da danas zaposlenici traže više od samog posla – žele prilike za osobni razvoj i nastoje doprinijeti organizaciji na specifičan način radeći posao sa svrhom. JGL je pokazao da pruža poticajno okruženje za svakog pojedinca s ciljem poduzetničkog i inovativnog djelovanja. Potvrđene su i izvrsne prakse u razvoju kulture povratnih informacija, u kvaliteti mentorskog programa te paketu benefita prilagođenom stvarnim potrebama pojedinaca. Zadovoljstvo je vidjeti nove HR prakse uvedene u protekloj godini koja je za JGL značila i deseti Poslodavac Partner certifikat te ponovnu potvrdu Above and Beyond HR praksi, na čemu iskreno čestitamo – zaključila je Lara Šubić Šuša, voditeljica projekta Poslodavac Partner iz SELECTIO Grupe. (Lider - Autor - PROMO) pročitajte više
|
Robni izvoz eurozone oštro pao u ožujku
Robni izvoz eurozone pao je u ožujku najsnažnije od ljeta pandemijske 2020. godine, a naglo se smanjio i uvoz, pokazali su u utorak podaci europskog statističkog ureda.
Izvoz robe iz 20-članog gospodarstva smanjio se u ožujku za 9,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, izračunao je Eurostat, najsnažnije od kolovoza 2020. godine.
U veljači gotovo je stagnirao, a u siječnju porastao je za 0,6 posto.
Još je oštrije u ožujku pao izvoz robe unutar eurozone, za 12,4 posto, otprilike dvostruko snažnije nego u veljači.
Eurozona je u ožujku znatno smanjila i uvoz robe, za 12,0 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U veljači pao je za 8,3 posto, a u siječnju za 16,1 posto.
Uvoz robe unutar eurozone potonuo je za 12,6 posto, također otprilike dvostruko snažnije nego u veljači.
Bilanca robne razmjene eurozone sa svijetom pokazala je u ožujku višak od 24,1 milijarde eura, veći za 26,2 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.
Vrijednost unutarnje razmjene smanjila se u odnosu na prošlogodišnji ožujak za 12,4 posto.
U odnosu na veljaču izvoz robe iz eurozone porastao je u ožujku, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,1 posto, a uvoz je bilježio isti postotni pad.
Time je trgovinski višak u ožujku uvećan za 3,6 posto u odnosu na veljaču i iznosio je 17,3 milijarde eura.
U prva tri ovogodišnja mjeseca izvoz robe iz eurozone porastao je za 0,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, a uvoz je smanjen za 2,4 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
(Hina) pročitajte više
|
Hrvatske prehrambene tvrtke na PLMA-inom sajmu u Amsterdamu
Na Međunarodnom sajmu World of Private Label, koji se u organizaciji Udruženja proizvođača privatnih robnih marki - PLMA održava u Amsterdamu, predstavlja se i devet hrvatskih tvrtki, izvijestili su u srijedu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
HGK već deveti put organizira i sufinancira zajednički nastup svojih članica na prehrambenom dijelu sajma, a ove godine se predstavljaju Apimel, Hermes International, Naturala, Nutrifit FOOD, Orgula grupa, PIP, ZMH Horvat, Zvijezda plus i PIK Vrbovec plus.
"Imajući u vidu sve veći značaj robnih marki na EU tržištu, držimo World of Private Label jednim od ključnih sajamskih manifestacija za izvozni plasman proizvoda hrvatske prehrambene industrije, posebice kada se uzme u obzir brojnost i profil ključnih kupaca koji su prisutni svake godine na sajmu, kao i strukturu ponude hrvatske prehrambene industrije", kazala je direktorica Sektora za poljoprivredu HGK Jelena Đugum.
Iz HGK u priopćenju navode kako je sve veća popularnost privatnih robnih marki posljednjih godina dovela do njihova dosad neviđenog tržišnog udjela u cijelom svijetu.
Rezultati istraživanja koje je provela PLMA pokazuju kako privatna robna marka u 15 europskih zemalja čini više od 30 posto svih prodanih proizvoda, a u šest njihov udio je veći od 50 posto.
Direktor prodaje i nabave u Naturali Dejan Aleksić je kazao kako imaju vrlo dobra iskustva s ovim sajmom na kojem su ostvarili kontakte i dogovorili poslove s kupcima iz Kanade, Amerike i Bliskog Istoka, na koja kontinuirano već 10-ak godina plasiraju svoj kompot višnje te ekstra džemove. Ove godine, kako je naveo, predstavljaju nekoliko noviteta - domaći ajvar od pečene paprike te povrtni namazi od krastavca, cikle i maslina.
Tvrtka za proizvodnju i preradu meda i pčelinjih proizvoda Apimel na PLMA-om sajmu nastupa treći put, a i ove godine očekuju sklapanje novih poslova i širenje na nova tržišta.
Iz varaždinske tvrtke Hermes International su kazali kako su na sajmu da bi pokušali proširiti prodaju na području Europe jer je uvijek bolje za proizvodnju imati raznovrsnost tržišta.
Mesnoj industriji PIK Vrbovec plus ovo je treći puta da izlaže na sajmu, a kako je kazao direktor izvoza Darko Krmek, prijašnjih su godina ostvarili neke nove kontakte, sreli postojeće kupce te se upoznali s najnovijim trendovima pa takva očekivanja imaju i ove godine.
Na sajmu koji se održava 28. i 29 svibnja predstavlja se 2.900 izlagača iz 70 zemalja.
(Hina) pročitajte više
|
DZS: Izvoz u 2023. pao za pet posto, uvoz za 5,4 posto
Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2023. godini iznosila je 22,9 milijarde eura, oko milijardu eura ili 5 posto manje nego godinu dana prije, dok je uvoz pao za 5,4 posto ili oko dvije milijarde, na 39,6 milijardi eura, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2023. iznosio je 16,7 milijardi eura te je pao za oko šest posto, odnosno za milijardu eura u odnosu na 2022. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u 2023. iznosila je oko 58 posto kao i u 2022. godini.
U ukupnom izvozu u 2023. prerađivačka industrija ima udio od oko 85 posto i u odnosu na 2022. ostvarila je porast izvoza za 3,3 posto, na 19,5 milijardi eura, dok je u ukupnom uvozu, s udjelom od oko 86 posto, ostvarila porast od 3,8 posto, na 34,2 milijarde eura.
Iz DZS-a napominju kako djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; rudarstvo i vađenje te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija imaju najveći utjecaj na pad izvoza.
Tako je u 2023. u odnosu na 2022. u djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, koje je imalo udio u ukupnom izvozu od oko šest posto, izvoz pao za oko 10 posto, na 1,3 milijarde eura, u rudarstvu i vađenju, s udjelom u ukupnom izvozu od oko četiri posto, pao je za oko 51 posto, na 867,9 milijuna eura, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, s udjelom u ukupnom izvozu od oko tri posto, izvoz pao za oko 46 posto, na 776,8 milijuna eura.
Pad ukupnog uvoza RH u 2023. u odnosu na 2022. najvećim je dijelom posljedica pada uvoza u području rudarstvo i vađenje, koje ima udio u ukupnom uvozu od oko sedam posto i u kojem je uvoz pao za oko 45 posto, na gotovo tri milijarde eura, te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, s udjelom u ukupnom uvozu od oko dva posto, području u kojem je uvoz pao za oko 59 posto, na 882,3 milijuna eura.
Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), najveće vrijednosti izvoza i uvoza ostvarene su u sektoru strojevi i prijevozna sredstva. Izvoz tog sektora, kako navode iz DZS-a, u 2023. je iznosio oko šest milijardi eura i čini oko 25 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, dok je uvoz u istom razdoblju iznosio oko 11 milijardi eura i imao je udio od oko 27 posto.
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU, a u 2023. je robna razmjena s državama članicama činila oko 68 posto ukupnog izvoza, koji se u odnosu na godinu prije smanjio za oko 6 posto, na 15,6 milijardi eura.
Istodobno je uvoz iz drugih država članica EU-a u 2023., koji čini oko 77 posto ukupnog uvoza, porastao za oko tri posto u odnosu na 2022. godinu, na 30,4 milijarde eura.
U 2023. najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a su, Njemačka, Italija, Slovenija i Mađarska.
Izvoz u Njemačku je iznosio 2,8 milijardi eura i bilježi rast za 2,3 posto, dok je uvoz iz te zemlje povećan 8,3 posto, na 5,7 milijardi eura.
U Italiju je izvezeno robe za gotovo 2,8 milijardi eura, što je pad za 5,2 posto, dok je uvoz iz te zemlje pao za 1,3 posto, na 5,7 milijardi eura.
U Sloveniju je izvezeno robe za 2,6 milijardi eura, što je pad od 7,9 posto, dok je uvezeno robe za 4,6 milijardi eura ili 0,9 posto više.
Konačni podaci DZS-a pokazuju da je u 2023. robna razmjena s trećim zemljama činila oko 32 posto ukupnog izvoza, koji je u usporedbi s 2022. smanjen za oko dva posto i oko 23 posto ukupnog uvoza, koji je pao za oko 25 posto.
U 2023. se izvan EU-a najviše izvezlo u Bosnu i Hercegovinu, a udio u ukupnom izvozu bio je oko 10 posto. U odnosu na 2022. izvoz u tu zemlju pao je za oko 8 posto, pokazuju konačni podaci DZS-a.
(Hina) pročitajte više
|
O članovima HIZ-a
Hrvatski DOK-ING razvio proizvod za globalno tržište: ‘Veliko je postignuće što danas imamo takvu inovaciju’
Kompanija DOK-ING u suradnji sa socijalnom zadrugom Humana Nova iz Čakovca, uspješno je testirala svoje pilot postrojenje za obradu otpadnog tekstila iz kojeg proizvodi vodik, a koje je predstavljeno na završnoj konferenciji tog razvojnog projekta vrijednog 700.000 eura. Sufinancirao ga je Norveški fonda za inovacije, a cilj projekta je razviti prvo LOOPER postrojenje za tekstilni otpad. “Time se mijenja paradigma obrade tekstilnog otpada, koja je danas isključivo spaljivanje i odlaganje na odlagalište”, izvijestili su iz DOK-ING-a. Naime, u Europskoj uniji procjenjuju da je potrošnja tekstila po stanovniku u 2020. godini iznosila 14,8 kilograma, dok je primjerice još 2003. godine iznosila 10,1 kilogram. Zbog eksponencijalnog rasta tog problema, Europska unija donijela je ambiciozne ciljeve u pogledu zbrinjavanja. No, na tržištu do sada nije postojalo odgovarajuće rješenje. Bez emisija u okoliš
Članica DOK-ING Grupe, DOK-ING Indeloop razvila je inovaciju za preradu jedne tone tekstila dnevno, koja ne samo zbrinjava otpad na način koji minimizira njegovo odlaganje, već i iz njega proizvodi dodatnu vrijednost odnosno energiju. Inovacija procesom uplinjavanja obrađuje otpadni tekstil i pretvara ga u vodik, pepeo i čađu. Čitav proces je bez emisija u okoliš, a dobiveni pepeo se može dalje koristiti za građevinski materijal poput cigle, dok je primjena vodika u obliku energije i goriva višestruka. Pilot lokacija u Čakovcu
“Naša zvijezda vodilja u razvoju je bila kako osmisliti proces u kojem otpad prestaje biti nešto čega se želimo riješiti i postaje vrijedna sirovina koja stvara novu vrijednost. Veliko je postignuće što danas imamo inovaciju koja upravo iz otpada stvara energiju. LOOPER sprječava otprilike 275.100 kilograma emisija CO2 godišnje u usporedbi s konvencionalnim načinima obrade tekstilnog otpada te u potpunosti isključuje potrebu za odlaganjem tekstilnog otpada na odlagalište, što je nedvojbeno najviši tehnološki doseg zelenog i kružnog gospodarstva za tekstil”, kazala je Danica Maljković, direktorica za energiju i održivost u DOK-ING Grupi. Kroz funkcionalni prototip demonstriran u industrijskom okruženju na pilot lokaciji u Čakovcu, DOK-ING je dokazao svoju tehnologiju te, kako ističu, sada mogu ponuditi proizvod na globalnom tržištu. Autor: Poslovni dnevnik , 02. svibanj 2024. pročitajte više
|
Grupa Podravka u prvoj polovici godine povećala prihode, problemi su rast cijena sirovina i energenata
Grupa Podravka u prvih je šest mjeseci 2023. ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 346,3 milijuna eura, što je 25,6 milijuna eura, odnosno osam posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prihodi segmenta Prehrane pritom su iznosili 265,2 milijuna eura, što je rast od 11,2 milijuna ili 4,4 posto u odnosu na prvih pola godine u 2022. Značajan rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine, 21,6 posto, odnosno 14,4 milijuna eura, ostvario je segment Farmaceutike, ostvarivši 81 milijun eura prihoda. Operativna dobit Grupe prije amortizacije (EBITDA) u prvih je šest mjeseci ove godine dosegla 48,3 milijuna eura, 0,1 milijun eura manje nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, doprinos Prehrane u EBITDA-i Grupe je manji nego prošle godine jer je poslovanje prehrane i dalje pod snažnim utjecajem troškova sirovina, ambalaže i energenata. Naime, u segmentu Prehrane njihov je trošak porastao za 9,3 milijuna eura, što je 8,3 posto više nego u istom periodu prošle godine. Značajna je pozornost stoga i dalje usmjerena na kontrolu svih troškova, uz njihovo ublažavanje optimizacijom proizvodnog asortimana, upravljanjem procesima proizvodnje te promjenama u nabavnim procesima. Neto dobit Grupe Podravka iznosila je 45,2 milijuna eura. U usporedbi s prvih šest mjeseci 2022., riječ je o porastu od 18,9 milijuna eura. Ovakav je rast, međutim, pod jednokratnim utjecajem poreznih olakšica u iznosu od 19,7 milijuna eura koje je, temeljem Zakona o poticanju ulaganja, Podravki odobrilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Status korisnika potpore Podravka je dobila temeljem ulaganja u proširenje kapaciteta i povećanje konkurentnosti poslovanja kroz izgradnju novog LDC-a i opremanje tvornica u Koprivnici i Varaždinu. Ukupnu poreznu olakšicu je potrebno iskazati u prvoj godini korištenja porezne olakšice. Kada isključimo učinke njezine primjene, normalizirana neto dobit Grupe u prvih šest mjeseci iznosila je 26 milijuna eura i viša je za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. Pritom je normalizirana neto dobit Farmaceutike porasla je za 65 posto i iznosila 13 milijuna eura, jednako koliko i Prehrana, kod koje je još uvijek vidljiv veliki negativni utjecaj rasta troškova sirovina pa je to pad dobiti od 27,9 posto. - Zadovoljna sam rezultatima u prvoj polovici godine, unatoč tome što je poslovanje Grupe i dalje izloženo snažnim rastu cijena energenata, sirovina i ambalaže, naročito u Prehrani. Unatoč određenom smirivanju tržišnih turbulencija te aktivnom pronalaženju najpovoljnijih uvjeta, realizirane cijene su i dalje značajno veće od onih koje smo plaćali u 2022. Zadovoljna sam i iskoracima u prodaji na našim inozemnim tržištima, osobito prvim rezultatima suradnje s Atlantic Grupom, ali i rezultatima restrukturiranja prodaje na tržištima Poljske i Njemačke koji će omogućiti veću profitabilnost prodaje u Poljskoj, ali i veću prisutnost i profitabilnost na tržištu Njemačke. Istovremeno mi je izuzetno drago što smo ponovno uspjeli postići dogovor oko novog rasta plaća radnika. Povećanje plaća s 1. srpnja oko pet posto dio je naših kontinuiranih napora za poboljšanjem materijalnog položaja radnika, ali također stvara i čvrst temelj za uvođenje novog platnog sustava o čemu smo postigli dogovor sa sindikatima prije nekoliko dana - rekla je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić. Upravo je ovih dana završen aktualni krug pregovora oko izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora Grupe Podravka na temu uvođenja novog sustava plaća. Podravka tako uvodi pravedniji i moderniji sustav plaća koji će zamijeniti dosadašnji tarifni sustav koji datira još iz 1997. godine. Implementacija novog sustava plaća krenut će s 1. prosinca ove godine. Poslovi će se razvrstati u platne razrede prema stupnju složenosti radnih mjesta, a ne prema stručnoj spremi, a povećana je i osnovica za obračun svih dodataka na plaću. I investicijski ciklus Grupe Podravka provodi se prema planu, a tijekom prvih šest mjeseci ove godine realizirane su investicije od gotovo 29 milijuna eura. One obuhvaćaju početak izgradnje logističko-distributivnog centra i pogona za preradu rajčice, nabavu novih strojeva i opreme te otvaranje novih radnih mjesta. Pokrenuta je i realizacija investicije u drugu faze ulaganja u sunčane elektrane, čime će se solarnim panelima prekriti preostali krovovi u Koprivnici, Dugopolju i Varaždinu. Tijekom prvog polugodišta 2023. nastavljeno je i restrukturiranje Žita u Ljubljani, što je rezultiralo i završetkom prve velike investicije u Pekari Vič, vrijedne oko pet milijuna eura. Kao kompanija koja kontinuirano brine o društveno odgovornom poslovanju i održivosti, Grupa Podravka je početkom svibnja predstavila Strategiju održivog poslovanja za period od 2023. do 2030. Njome su definirani jasni ciljevi sadržani u četiri strateška stupa djelovanja – čist okoliš, zdrava prehrana, briga za zaposlenike i zajednicu te odgovorno korporativno upravljanje. U njihovo ostvarenje Podravka će uložiti sto milijuna eura, objavljeno je u priopćenju. Piše: Lider pročitajte više
|
Etablirani u inozemstvu, gotovo nepoznati u Hrvatskoj. Zarađuju 30 milijuna eura, a tek dolaze u fokus države
U registru proizvođača robotike 152 tvrtke s više od 250 milijuna eura prihoda. U području robotike, industrije koja na valu automatizacije i umjetne inteligencije rapidno raste, Hrvatska na svjetskoj razini ima jake adute. Imala bi ih, doduše, još i više kada bi ta industrija, koja se temelji na znanju posljedično noseći domaćoj ekonomiju visoku dodanu vrijednost, imala sustavnu i jaku potporu države. Ipak, naziru se određene naznake podrške. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nedavno je objavilo katalog domaćih proizvođača iz sektora robotike. Brošura je to koja na jednom mjestu daje pregled kompanija koje se bave tom djelatnošću. Cilj kataloga omogućiti je dodatnu promociju domaćim tvrtkama na stranim tržištima među potencijalnim partnerima i investitorima, kažu iz Ministarstva. No, katalog daje i pregled industrije. Otkriva da u domaćoj industriji robotike posluju 152 tvrtke koje zapošljavaju nešto više od 2000 ljudi. Ostvaruju više od 250 milijuna eura prihoda, oko 30 milijuna eura dobiti, a čak 45 posto onoga što zarade dolazi sa stranih tržišta. Ipak, vrlo malo tvrtki odlučilo se priključiti inicijativi Ministarstva gospodarstva i upisati se u katalog. On je, objašnjavaju iz Ministarstva, izrađen u suradnji s Regionalnim centrom izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA), Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu, uz čiju pomoć je utvrđena lista 30 tvrtki koje posluju u sektoru robotike. “Sva su ta poduzeća kontaktirana s prijedlogom za suradnju te ih je 18 iskazalo interes za predstavljanje”, kažu. Dakle, tek nešto više od polovice kontaktiranih pristalo je biti u katalogu. Među tih 18 su i svjetski poznata imena DOK-ING, INETEC, Gideon Brothers. Većina prihoda od izvoza
Vjekoslav Majetić, osnivač i vlasnik DOK-ING-a, svjetskog lidera u razvoju i proizvodnji robotskih i autonomnih sustava i opreme za posebne namjene, pozdravlja potez Ministarstva. “Dobro je da imamo pregled onoga što se radi i što se nudi u Hrvatskoj u području robotike, i to na jednom mjestu”, ističe Majetić dodajući da bi takve kataloge trebalo tiskati i nadograđivati češće i više. Slažu se s njim i čelnici AIM-RMLD, kompanije za razvoj i proizvodnju bespilotnih letjelica, te ATINEL-a, varaždinske tvrtke koja se bavi automatizacijom u industriji i zgradarstvu. Milan Domazet, predsjednik Uprave i suosnivač AIM-RMLD-a, kaže da je inicijativom ugodno iznenađen. “Uvrštenjem u katalog nadamo se da ćemo dobiti nove kontakte, a posljedično i proširiti poslovanje na šire područje Unije”, kaže suosnivač kompanije iza koje je pet godina poslovanja i čiji dronovi nadziru plinovode, dalekovode, pošumljavaju… Smatra i da se kroz katalog odlučilo predstaviti tek pola pozvanih poduzeća zato što su “vjerojatno mislili da od toga neće biti ništa”. Za razliku od Domazeta, osnivač i direktor ATINEL-a Krešimir Androlić od upisa u katalog nema prevelika očekivanja. “Uzdajem se samo u sebe i napore svojih 38 zaposlenika te znanje i iskustvo koje marljivo gradimo posljednjih 18 godina”, kaže. Njegova tvrtka u Hrvatskoj je gotovo potpuno nepoznata, a radi nevjerojatne stvari. Naime, jedna su od rijetkih kompanija koja razvija tehnologije koje omogućuju automatizaciju industrijskih pogona po modelu ‘ključ u ruke’. Prepoznale su to brojne svjetske kompanije pa na njihovoj listi klijenata stoje imena poput Daimler Mercedes-Benza, BMW-a, MAGNA-e Graza… Čak 95 posto prihoda ostvaruju na stranim tržištima. “To su klijenti kod kojih si ne možete priuštiti nikakav kiks. Samo jedna pogreška stajat će vas suradnje”, kaže dodajući da je ponosan na svoje inženjere jer su “ambasadori hrvatskog znanja i visoke tehnologije”. Preferiramo ‘sunce i more’
Takvih je ambasadora u Hrvatskoj apsolutno premalo. Razlog leži i u strateškom opredjeljenju države; važnije nam je poticati more, sunce i rentu – sve što nosi nisku dodanu vrijednost. Androlić kaže da primjećuje da se domaća industrije robotike posljednjih 15-ak godina dobro razvija, ali ne zahvaljujući ministarstvu ili Vladi. “To je rezultat napora i sposobnosti pojedinaca”, ističe. Kakvu im “podršku” država daje ilustrira činjenicom da ATINEL nije prošao na natječaju ‘Komercijalizacija inovacija’ na koji su prijavili inovaciju vezanu uz razvoj kolaborativnih robota, pa su inovaciju razvili sami i već je prodaju. Na nedovoljnu podršku države ovom sektoru upozorava i Majetić. Kaže da je tehnološkim kompanijama, posebno na početku poslovanja, najveći problem financiranje. “Tu, doduše, imamo pomoć europskog novca koji omogućuje da se projekti brže razviju”, ističe osnivač DOK-ING napominjući da bi država ovakvim kompanijama itekako mogla pružati veću podršku i to kreditiranjem putem državnih banaka. “Komercijalne banke ne žele financirati projekte koji nemaju garancije. Mladim inovatorima ruke su stoga vezane jer nemaju novca. Tu bi država mogla podmetnuti svoja leđa, no na Ministarstvu gospodarstva je odluka hoće li potaknuti one dijelove ekonomije koji imaju potencijal stvoriti ekstra dobiti ili nove proizvode”, ističe. Izradom kataloga država daje mali, neki će reći, kozmetički doprinos. Ipak, nalazimo se u vremenu kada se industrijski pogoni, posebno zbog nedostatka radnika, ubrzano automatiziraju. Posla neće nedostajati. (Poslovni dnevnik)
|
Pad cijena u proizvodnji i Podravkina rekordna sadnja
Podravka je počela dosad najveću sjetvu povrća i kukuruza te iz vlastite proizvodnje ove godine očekuje 3100 tona rajčice te više od 2100 tona paprike, graška i drugog povrća, izvijestili su iz koprivničke kompanije. U novu poljoprivrednu sezonu ulazi se s ambicioznim planovima sadnje na vlastitim i poljima svojih kooperanata u Istri, Slavoniji i na sjeveru RH. Sjetva i sadnja su u punom zamahu, a naglasak se stavlja na proizvodnju rajčice, graška, krastavaca, paprike i kukuruza. Ove godine Podravka s kooperantima planira posaditi gotovo 12 milijuna presadnica rajčice na ukupno 340 hektara čime će osigurati dovoljne količine za cjelogodišnju preradu rajčice u svojim pogonima. Osim rajčice sadi se i paprika te sije krastavac, dok su sadnja graška i sjetva cikle i kukuruza završene. Istovremeno, kompanija povećava i broj kooperanata te im daje podršku u cjelokupnom procesu proizvodnje uključujući edukacije i pristup najsuvremenijim znanjima vezanim uz povrtlarsku i ratarsku proizvodnju. A prema jučerašnjim podacima DZS-a, prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u prvom tromjesečju ove godine pale su za 4,2% u odnosu na isto razdoblje 2023. Cijene biljnih proizvoda pale su za 6,3%, a cijene žive stoke, peradi i stočnih proizvoda za 2,7%. Na pad cijena biljnih proizvoda, kako navode statističari, utjecao je pad cijena žitarica (za 41,5%) i industrijskog bilja (za 18,2%). (Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Obavijest
Hrvatsko – korejski gospodarski forum, Seul 3. lipnja
Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Koreji i uz podršku poslovnih korejskih udruženja: Hrvatsko - korejskog poslovnog kluba, KOTRA-e (Poslovni centar Republike Koreje) i KOIMA-e (Udruženje korejskih uvoznika), organizira posjet hrvatskog gospodarskog izaslanstva Republici Koreji, od 1. do 5. lipnja 2024. godine.
U sklopu posjeta planirano je održavanje Hrvatsko - korejskog gospodarskog foruma uz B2B sastanke s korejskim uvoznicima i distributerima, kao i poduzećima iz raznih sektora gospodarstva, 3. lipnja 2024. Preliminarnim programom je predviđen posjet korejskim poslovnim subjektima i asocijacijama 4. lipnja.
Ukoliko ste zainteresirani proširiti svoju poslovnu suradnju s Republikom Korejom i sudjelovati u ovom gospodarskom izaslanstvu prijaviti se možete do 14. svibnja, a registracijski linkovi uz uvjete sudjelovanja dostupni su OVDJE.
pročitajte više
|
Egipat - EU investicijska konferencija 2024.
Veleposlanstvo Egipta u Zagrebu poziva zainteresirane službene predstavnike iz Republike Hrvatske na sudjelovanje na Investicijskoj konferenciji 2024, a koja će biti organizirana u suradnji s Europskom unijom. Konferencija će se održati od 29. do 30. lipnja 2024. u gradu Kairu. Veleposlanstvo Egipta u Zagrebu moli povratnu informaciju o sudionicima koji se namjeravaju odazvati upućenom pozivu. [dokument1] pročitajte više
|
Konferencija 2024 Global Innovation Summit u Istanbulu 13. i 14. lipnja 2024. godine.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) organizira javni poziv za odlazak na gospodarske susrete u sklopu sastanka na vrhu i konferencije Global Innovation Summit, koji će se održati u Istanbulu 13. i 14. lipnja 2024. godine. Primarni cilj odlaska na gospodarske susrete je pronalaženje međunarodnih partnera za istraživačko-razvojne projekte koje sudionici namjeravaju prijaviti u programu Eurostars. Sudionici događanja također mogu imati i dodatne razgovore o komercijalnoj suradnji u sklopu istog događaja. HAMAG-BICRO će po redoslijedu zaprimanja dodijeliti vaučer od 800 eura za 10 poduzeća. Jedno poduzeće može dobiti jedan vaučer. Javni poziv namijenjen je mikro, malim i srednjim trgovačkim društvima, registriranima u Republici Hrvatskoj. Prijave se zaprimaju putem online obrasca. Više informacija o javnom pozivu saznajte na našim mrežnim stranicama. Prijave su otvorene do 12. svibnja 2024. do 23:59 sati. Za dodatne informacije, kontaktirajte nas na eurostars@hamagbicro.hr. Osim prijave HAMAG-BICRO-u, potrebno se registrirati za navedeno događanje i na platformi B2Match. pročitajte više
|
Izvozne prilike
Aktualne izvozne prilike koje prikuplja gospodarska diplomacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova od 09.04.2024. - 24.05.2024. možete pronaći OVDJE
|
|
|
|
|
|
